Svi dosadašnji slučajevi zaraze koronavirusom u Hrvatskoj izravno, ili u jednom koraku odmaknuto, povezani su s Italijom. Identično je i u susjednim zemljama u koje je virus stigao iz Italije. Zbog toga se u javnosti sve češće spominje ideja zabrane putovanja ili zatvaranje granice prema toj zemlji.

Nemamo kopnenu granicu s Italijom, ali nam je ipak susjedna zemlja

Hrvatska, naravno, nema kopnenu granicu s Italijom, no to ne znači da putnici i roba ne dolaze izravno – brodovima i avionima. Uz to, između Italije i Hrvatske samo je uski pojas Slovenije i bez problema možemo reći da nam je Italija susjedna zemlja, a virusom zahvaćene regije iznimno blizu. 

Beroš protiv zatvaranja granice

Ministar zdravstva Vili Beroš koji zasad dobro upravlja krizom izazvanom virusom Covid-19 nije pobornik zatvaranja i zabrane prometa s Italijom.

"Ako Hrvatska unilateralno uvede takve mjere, transporti će drugim putevima ulaziti u RH pa stoga dogovaramo zajedničku strategiju s ministrima susjednih zemalja. Ako nešto samostalno napravimo, nećemo biti učinkoviti", rekao je Beroš. 

Lako je za avione i brodove, ali...

Pomorski i zračni prijevoz lako je kontrolirati, smatra nekadašnji šef policijske Uprave za granice Zlatko Sokolar.

"Avioprijevoznici su dužni unaprijed obavijestiti policiju o putnicima i odakle točno dolaze. Putnike koji dolaze brodovima je također prilično lako kontrolirati", rekao je Sokolar za Index. Iako je i u zračnom i u pomorskom prometu moguće zaobići blokade i kontrole, u oba se slučaja u Hrvatskoj radi o manjem broju putnika, ali i robe koja na takav način ulazi u zemlju.

"Problem i to jako veliki je cestovni promet. I pojedinačni i organizirani", iz iskustva govori Sokolar. Preko zapadnih hrvatskih granica dnevno prolaze deseci i stotine tisuća osoba u osobnim automobilima i autobusima, a preko Hrvatske prolazi i golema količina robe kojoj često krajnje odredište nije u Hrvatskoj.

Uzbuna od Turske do Njemačke

"Imamo moć i silu potrebnu da se zatvori granica, ali pitanje je što bi to izazvalo. Kada smo u migrantskoj krizi nakratko zatvorili granicu sa Srbijom, digla se uzbuna od Turske do Njemačke", rekao je Sokolar. I ako se možemo pretvarati da nas baš nije briga što drugi dižu galamu, Hrvatska bi zatvaranjem granice sama sebi stvorila ogroman problem. Italija je jedan od naših najvećih trgovačkih partnera s kojom začudo imamo skoro pa izbalansiran odnos uvoza i izvoza. Zatvaranje granice i prestanak razmjene robe i zabrana putovanja krhkoj bi hrvatskoj ekonomiji nanijelo teško popravljivu štetu.

Pomrli bismo od gladi 

"Zatvoriti granične prijelaze značilo bi zatvoriti žile kucavice. Pomrli bismo od gladi", slikovit je bivši policajac. Ne bismo, naravno, pomrli od gladi, ali bi život postao daleko teži bez namirnica koje uvozimo iz Italije, a brojne tvrtke koje posluju s tom zemljom bi brzo propale. 

Nadalje, zatvaranje zapadne granice stvorilo bi i strašan logistički problem.

Planovi su neprovedivi

"Policija ima načelne planove postupanja u takvim slučajevima, ali oni su u praksi neprovedivi. Zamislite situaciju da samo na jedan dan zatvorite Breganu. U roku od nekoliko sati u Sloveniji se nalaze stotine kamiona koji nemaju kamo. S  blokadom od 14 dana koliko traje preporučena karantena nastaje potpuni kaos. Morali bismo polja pretvoriti u parkirališta i kampove. Uostalom, vidjeli ste što se dogodilo čim se nedavno zbog pregleda usporio promet. Slovenija je odmah digla uzbunu pa je Hrvatska olabavila mjere", rekao je Sokolar. Logistički je to pothvat za koji nemamo snage, a upitne je korisnosti. 

Roba i ljudi uvijek nađu put

"Bez obzira na to što policija napravila, ljudi i roba uvijek nađu put. Moguće je to usporiti, ali zaustaviti je nemoguće", rekao je Sokolar uvjeren da bi zatvaranje granice napravilo daleko veću štetu od koristi iako karantene, kako vidimo u kineskom slučaju, dobro funkcioniraju u zaustavljanju širenja zaraze. Međutim, kod njih je riječ o, za kineske pojmove, manjim područjima – otprilike kao kada bi Hrvatska u karantenu stavila neku općinu ili gradić. Moguće je, izvedivo i učinkovito, no zatvaranje zapadne granice bi zapravo zatvorilo cijelu državu.

Ljudi na granici često ne govore istinu

"Blokirali bismo sami sebe", kaže Sokolar. Tako nam preostaje samo to da imamo povjerenja u putnike koji dolaze sa zapada i vjerujemo da će iskreno odgovoriti na pitanje gdje su bili i postoji li mogućnost da su bili izloženi zarazi.

"Ljudi iz raznih razloga, od osobnih do poslovnih, često ne govore istinu. Ne da im se gubiti ni pola sata na pregled na granici, a kamo li tjedne u izolaciji. To nije pretjerano učinkovito, ali je jedino izvedivo. Dođe li do toga da moramo zatvoriti granicu, to će značiti da je već sve drugo propalo i da treba spašavati živu glavu, a tada će ionako biti svejedno", zaključio je stručnjak za nadzor granica.