Europska komisija je u četvrtak predstavila strategiju za ravnopravnost žena i muškaraca za razdoblje 2020.-2025. kojom želi dati novi poticaj u uklanjanju neravnopravnosti u plaćama ili napredovanju u karijeri.

"Danas započinjemo novo poglavlje za rodnu ravnopravnost u Europskoj uniji. Ženska perspektiva je hitno potrebna u sve nestabilnijem svijetu", izjavila je Vera Jourova, potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost.

Komisija ističe da je EU na prvom mjestu po rodnoj ravnopravnosti i da je posljednjih desetljeća postignut znatan napredak u tom području, ali rodno uvjetovano nasilje i stereotipi i dalje su prisutni. Svaka treća žena u EU-u bila je žrtva fizičkog i/ili seksualnog nasilja. Iako fakultete završava više žena nego muškaraca, one zarađuju u prosjeku 16 posto manje nego muškarci, a žene su na samo 8 posto direktorskih mjesta u najvećim poduzećima u EU-u, navodi Komisija.

"Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije, ali se još nije ostvarila u praksi. U poslovnom i političkom životu, kao i u društvu u cjelini, svoj puni potencijal možemo postići samo ako iskoristimo sav svoj talent i raznolikost. Ne možemo napredovati ako uključimo samo polovinu stanovništva, iskoristimo samo polovinu ideja i polovinu energije.

Provedbom Strategije za rodnu ravnopravnost nastojat ćemo ostvariti veći i brži napredak prema ravnopravnosti muškaraca i žena", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Komisija navodi da bi poboljšanjem u području ravnopravnosti muškaraca i žena, BDP u Europskoj uniji mogao porasti najmanje 6 posto do 2050. godine.

Strategija sadržava neke zakonodavne prijedloge koje je Komisija predložila još prije nekoliko godina poput prijedloga o povećanju broja žena u upravama poduzeća, što je predloženo još 2012. ili prijedloga za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja iz 2014. Nijedna država članica još nije postigla ravnopravnost žena i muškaraca. Napredak je spor te i dalje postoje razlike na temelju spola u zapošljavanju, plaći, skrbi i mirovinama.

U strategiji se navodi niz ključnih mjera za premošćivanje tih razlika i ispunjavanje poslovnog, političkog i društvenog potencijala Europe, među kojima su: stati na kraj rodno uvjetovanom nasilju i stereotipima, zajamčiti ravnopravno sudjelovanje i prilike na tržištu rada, kao i jednaku plaću te postići rodnu ravnotežu na rukovodećim položajima i u politici. Komisija najavljuje da će poticati sudjelovanje žena u politici, među ostalim na izborima za Europski parlament 2024., kroz financiranje i razmjenu najboljih praksi. Budući da želi biti primjer drugima, Komisija će nastojati postići rodnu ravnotežu i do kraja 2024. imati najmanje 50 posto žena na svim razinama upravljanja unutar Komisije.

Zbog poteškoća u ratifikaciji Istanbulske konvencije, Komisija najavljuje zakon za kriminalizaciju nasilja nad ženama. Po podacima Komisije, čak 33 posto žena u EU-u doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje, a 55 posto doživjelo je seksualno uznemiravanje. Stoga Komisija namjerava područja kaznenih djela za koja je moguće usklađivanje u cijeloj Europi proširiti na određene oblike nasilja nad ženama, poput seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja žena i sakaćenja ženskih spolnih organa. 

EU je 13. lipnja 2017. potpisala Istanbulsku konvenciju, prvi obvezujući međunarodni instrument za ravnopravnost spolova i sprečavanje nasilja nad ženama. Ali, šest zemalja članica još nije ratificiralo tu konvenciju niti se očekuje da će to uskoro napraviti.To su Bugarska, Češka, Latvija, Litva, Mađarska i Slovačka.  Stoga u Komisiji kažu da će objaviti zakonodavni prijedlog koji bi pružao istu razinu zaštite kao i Istanbulska konvencija. Također ističu da kao temeljni cilj ostaje da sve zemlje ratificiraju Istanbulsku konvenciju.