Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na brifingu za novinare predstavila je usporedbu podataka o uspjehu učenika gimnazijskih programa na državnoj maturi s uspjehom u srednjoj školi, pri čemu je uzela u obzir ulazne kompetencije učenika pri upisu u srednju školu.

Napomenula je da je analiza napravljena za sve gimnazije u Hrvatskoj od 2013. do 2018. godine.

"Ovo nije bilo rangiranje, ali je bilo rudarenje i istraživanje", rekla je dodavši kako analiza daje punu informaciju o tomu kakve su bile ulazne ocjene, ocjene u četvrtom razredu te što je s maturom i kako se te stvari mijenjaju i razlikuju.

Ciljevi analize su nam, prije svega, donošenje informiranih odluka vezanih uz unapređenje kvalitete škola i pomoć za redizajn državne mature te razbijanje određenih mitova o školstvu.

Poručila je kako se odluke o obrazovanju trebaju donositi temeljem analiza iz podataka. 

"Mi nakon 10 godina prvi put imamo priliku maturu koristiti ne samo za upis na visoko obrazovanje, nego i kao instrument i alat za bolju kvalitetu škola", rekla je Divjak dodavši kako se mora znati gdje smo da bismo znali kako planirati i odrediti kuda dalje želimo ići.

Naglasila je i da se razbijanje mitova o našem školstvu prvenstveno odnosi na opaske o učenicima prirodoslovnih gimnazija za koje se tvrdi da su fah-idioti, odnosno da su dobri samo u matematici.

Ovi rezultati to pobijaju jer su učenici prirodoslovnih škola u prosjeku najbolji u sva tri predmeta - matematici, hrvatskom i engleskom jeziku, rekla je.

Jednako tako smo pokazali, napomenula je, da je mit i to da se ocjene u manjim sredinama poklanjaju pa su onda rezultati na državnoj maturi slabi.

"Rezultati pokazuju da je, ako ne obrnuta situacija, ono barem da to nije istina", rekla je Divjak.

Istaknula je i kako sada prvi put možemo koristiti rezultate u osnovnim i srednjim školama u usporedbi s maturom, što smatra izvrsnim alatom za unaprjeđenje kvalitete školovanja.