Hrvatska maslinova ulja najzdravija su u Europi. To proizlazi iz istraživanja u sklopu europskog projekta ARISTOIL koji se provodio od 2016. do 2019. u pet mediteranskih država - Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Cipru i Hrvatskoj - koje su proizvođači ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Projektom se željelo utvrditi u kojoj mjeri analizirana ulja sadrže povećan udio fenola, odnosno više od 250 mg/kg, kako bi se takva ulja mogla deklarirati kao proizvod s pozitivnim zdravstvenim učinkom na krvožilni sustav. Laički rečeno, fenoli su prirodni antioksidansi koji imaju povoljan utjecaj na ljudski krvožilni sustav.

Analizirani su uzorci ulja, njih četiri tisuće, prikupljeni nakon berbi 2016., 2017. i 2018. godine, a hrvatska ulja pokazala su najbolje karakteristike što se tiče pozitivnog utjecaja na zdravlje. Za svaki uzorak ulja prikupljene su i dodatne informacije o sorti, preradi, geografskom podrijetlu i slično, što omogućuje formiranje baze podataka koja će pomoći maslinarima u proizvodnji ulja s visokim udjelom fenola.

Čak 97 posto hrvatskih ulja ima povećan udio fenola

Istraživanje je pokazalo da čak 97 posto prikupljenih hrvatskih ulja ima povećan udio fenolnih spojeva, odnosno više od 250 mg/kg, te da je prosječan udio ukupnih fenola iznosio 655 mg/kg, što je fantastičan rezultat.

Slijedi Španjolska gdje 95 posto ulja ima povećan udio fenolnih spojeva s prosječnim udjelom od 521 mg/kg, a potom Grčka u kojoj 71,6% ulja ima povećan udio fenola, s prosječnim udjelom ukupnih fenola 461 mg/kg. Iza su Cipar s prosječnim udjelom od 316 mg/kg te Italija s prosječnim udjelom fenola od 310 mg/kg.

Istra je predvodnica po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja, a u Kući istarskog maslinovog ulja u središtu Pule otvorena je izložba posvećena projektu Aristoil. Lorena Boljunčić, suvlasnica i direktorica Kuće istarskog maslinovog ulja, za Index kaže da je za proizvodnju vrhunskog ulja najvažniji suvremen pristup, koji uključuje odgovarajuće vrijeme berbe i brzu preradu nakon berbe, te odgovarajuće skladištenje ulja.

“Sigurno nije stvar u podneblju (iako neki podaci govore o sjevernijim područjima i područjima na višoj nadmorskoj visini kao pogodnijima za ulja s više polifenola) jer postoje i vrhunska ulja iz Dalmacije, s kvarnerskih otoka i drugih dijelova hrvatske obale. Tu je prvenstveno važan suvremen pristup u stvaranju ulja – ranija berba prije svega, zatim brza prerada nakon berbe, kvalitetna prerada u suvremenim postrojenjima... Izuzetno je važno i čuvanje ulja nakon prerade (temperatura, bez dodira s kisikom, inox bačve i sl.). Istarski se maslinari toga strogo pridržavaju, šalju ulja na međunarodna natjecanja, što dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i zato se već i cjenovno razlikuju od ostalih hrvatskih ulja”, navodi Boljunčić.

Boljunčić kaže da se kvaliteta ulja mora potvrđivati iz godine u godinu, ali i da se pojavljuje sve veći broj mladih maslinara, tako da možemo zaključiti da hrvatsko maslinarstvo sigurno ima budućnost. No postoje i određeni problemi s lažnim uljima koja se pojavljuju na tržištu, i to po visokoj cijeni.