Javna sociologija zadarskog Sveučilišta sinoć je u Gradskoj knjižnici otvorila po mnogočemu škakljivu i aktulanu temu - politika integracije migranata. Naime, zbog jačanja migracijskih, naročito izbjegličkih tokova posljednjih godina pitanje integracije postalo je ključno u svim europskim zemljama.

Hrvatska nije izuzetak, no pravi izazovi, upozoravaju stručnjaci, nas tu tek očekuju. Razlog tome je loša demografska slika koja, već vidimo, pritišće gospodarstvo na uvoz radne snage. Sada je to sezonske prirode, no što kada potreba postane sve više stalna, jesmo li spremni uključiti strance u svoje društvo ?

S jedne strane velike migracije u Europi potaknute su otvorenim tržištem rada, no tu je i spomenuti izbjeglički val koji se vezuje uz takozvane prisline migrante koji dolaze iz trećih zemalja. Da je pitanje složeno, odnosno da ne postoji formula za uspješnu integraciju - da se iščitati iz stava Europske Unije - koja po tom pitanju jedinstvenu politiku nema -  Postoje brojne smjernice, postoje brojni dokumenti iz kojih nacionalni kreatori javnih politika mogu crpiti inspiraciju, ali to područje, zapravo, još uvijek ostavljeni domeni pojedinih nacija, država - kazala nam je Simona Kuti s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Posljednja usvojena Migracijska politika Hrvatske istekla je 2015. godine, kao i prateći Akcijski plan. Istodobno svjedočimo velikom broju iseljenih Hrvata, sve starijoj populaciji, a tu su i sve veće potrebe za radnom snagom ---- Sociolog Saša Božić sa zadarskog Sveučilišta: Svi demografski pokazatelji, pokazuju da bez imigracije taj problem neće biti riješen, a u direktnoj vezi je sa perspektivom gospodarskog razvoja, jer sve ekonomske studije pokazuju da bez razvoja stanovništva, nema ni razvoja ekonomije.....

Dosadašnja istraživanja pokazuju kako strahujemo od stranaca, mala smo država, bojimo se gubitka nacionalnog identiteta: Ako se populacija Hrvatske smanjuje, ako se broj Hrvata smanjuje, onda se svaki stranac promatra iz te perspektive, ali ako se krene raspravljati kako se definiramo kao zajednica, i ako omogućimo da i neki drugi identiteti se polako inkorporiraju u hrvatski identitet onda to nije problem, dakle ako imamo neki zajednički identitet koji upućuje na neku zajednicu koja ima svoj povijesni cilj, a to je društvo blagostanja, sigurnost, u to se mogu uklopiti svi......... ističe sociolog Saša Božić. 

Zbog svega toga nužno je, napominju ovi stručnjaci, što prije započeti javnu raspravu o imigraciji i integraciji migranata te u sve uključiti lokalne zajednice.

Pozitivnih primjera integracije već ima, pohvaljen je tako u javnosti poznati primjer bodulskih Ukrajinaca, koji su u Salima na Dugom otoku pronašli posao i dobro se uklopili u lokalnu zajednicu.