Skoro pola površine Republike Hrvatske čini kraški reljef čiji su pašnjaci pogodni za oporavak posrnulog hrvatskog stočarstva. Ipak, oni ostaju neiskorišteni usprkos rastućem interesu mladih za bavljenje stočarstvom. Iz Udruge hrvatski kamenjarski pašnjaci zbog toga prstom upiru u Hrvatske šume.

Stočari na kraškim područjima doživjeli su velik udar zbog odluke Hrvatskih šuma da se 90 posto kraških pašnjaka proglasi prostorom na kojem je zabranjena ispaša. Da je ovime ozbiljno ugroženo stočarstvo, smatra stručni savjetnik Udruge hrvatski kamenjarski pašnjaci, Jozo Rogošić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Kamenjarski pašnjaci, koji se protežu kroz osam županija i zauzimaju 44 posto teritorija Republike Hrvatske, su pod ingerencijom Hrvatskih šuma, a oni su za ispašu predvidjeli najlošije površine spornih pašnjaka, ističe Rogošić: Hrvatske šume pošumljavaju plodno tlo koje može biti dobar pašnjak. Dakle, stočari u sadašnjim uvjetima dobivaju najgore površine za to pašarenje.

Drugi dio problema je što je Hrvatska Europskoj uniji prijavila samo 72 tisuće hektara krških pašnjaka, a realno ih imamo 1,6 milijuna hektara. Propuštena je time velika prilika, ističe Rogošić, jer Europa daje novac za očuvanje i gospodarenje ovakvim pašnjacima. Stoke je, samo u Dalmaciji, 20-ak puta manje nego u prošlom stoljeću, a upravo bi krš mogao oživjeti čitavo stočarstvo: Nedavno smo imali sastanak na kojem je bila rasprava o izradi Nacionalne strategija za poljoprivredu. Tada smo upozorili pomoćnika ministrice poljoprivrede da je Hrvatska prijavila svega 5 posto tih površina i da bismo trebali prijaviti barem milijun hektara da dobijemo poticaj od Europske unije. Sredstava za gospodarenje tim površinama dodjeljuje Europska unija, a mi tu gubimo ogromne količine novca.

Rogošić naglašava da je praksa u mediteranskim zemljama da se ispaša vrši i u šumama i na pašnjacima, čime se taj prostor čisti. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji takva praksa. Zato priželjkuje suradnju šumara, agronoma i stočara i kao primjer navodi Španjolsku u kojoj je ta suradnja dovela do stvaranja prepoznatljivih proizvoda poput mesa, mlijeka, kože, sira i ostaloga. U Udruzi hrvatski kamenjarski pašnjaci sada iščekuju hoće li Ministarstvo poljoprivrede imati sluha i omogućiti razvoj hrvatskog stočarstva na kršu. Znakovito, riječ je o prostoru koji je demografski opustošen. Možda bi baš stočarstvo vratilo i ljude u ove krajeve.