Događaji

bivši ministar opterećen aferama

Uskok i službeno pokrenuo istragu protiv Kuščevića

Uskok i službeno pokrenuo istragu protiv Kuščevića
Patrik Macek/PIXSELL

Uskok je pokrenuo istragu protiv bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića, tereteći ga da je kao načelnik općine Nerežišća inicirao promjenu prostornog plana i svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te šogoru bespravno omogućio kupnju povoljna POS-ova stana.

Kuščevića kojem je Hrvatski sabor nedavno ukinuo imunitet saborskog zastupnika obuhvaćene su još tri osobe, izvijestio je Uskok, koji osumnjičene tereti za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na te zlouporabe i davanje lažnog iskaza.

Prema neslužbenim podacima, pod Uskokovom istragom uz Kuščevića su se našli njegov šogor Ivica Žuvić, nekadašnji predsjednik Općinskog vijeća Nerežišća Jakša Goića te sadašnji načelnik općine Svemir Obilinović.

Bivšeg ministra koji je ostavku na tu dužnost dao pod pritiskom javnosti, Uskok tereti se da je od studenoga 2009. do kolovoza 2010. u Nerežišćima šogoru na njegovo traženje omogućio kupnju stana po povoljnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, iako je znao da njegov šogor na to nema pravo jer je još od 2007. vlasnik stana.

Kuščević je to prema sumnjama Uskoka šogoru omogućio s ciljem da mu pribavi znatnu imovinsku korist. Prethodno je donio Odluku o raspisivanju natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje na području Općine Nerežišća.

Iako je Kuščević znao da je njegov šogor u priloženoj prijavi na natječaj neistinito naveo da u vlasništvu nema nikakvih nekretnina, kao predsjednik povjerenstva za provedbu natječaja je ostalim članovima zatajio i neistinito predočio da taj zahtjev udovoljava natječajnim uvjetima.

Povjerenstvo je potom Kuščevićeva šogora uvrstilo u listu reda prvenstva za kupnju POS-ova stana, dok je Kuščević kao općinski načelnik donio Odluku o utvrđivanju konačne liste reda prvenstva svjestan da njegov šogor ne ispunjava zakonom propisane uvjete.

Temeljem te odluke Kuščevićev šogor je sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine te po povoljnijim uvjetima stekao vlasništvo nad stanom i tako si pribavio korist od najmanje 17.369 eura na ime razlike između obračunate kamate po nižoj kamatnoj stopi i kamate prema uvjetima redovnih kredita poslovnih banaka.

Prenamjenom štale stekao korist od najmanje 60 tisuća kuna

Uskok također sumnja da je Kuščević kao općinski načelnik zajedno s nekadašnjim predsjednikom Općinskog vijeća Jakšom Goićem i pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća Svemirom Obilinovićem od prosinca 2015. do veljače 2016. omogućio sebi pribavljanje nepripadne koristi povećanjem vrijednosti njegove nekretnine prenamjenom štale u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene.

Osumnjičeni su to učinili izmjenom Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća protivno Zakonu o prostornom uređenju, odnosno kroz navodni ispravak istog te izbjegavanje propisane procedure i ishođenja svih potrebnih suglasnosti.

Kuščević je prema sumnjama Uskoka od trećeokrivljenog zatražio da potpiše prijedlog za izmjenu odredbi Odluke o donošenju Prostornog plana, a on je to učinio svjestan da sadržaj ni datum sastavljanja prijedloga ne odgovaraju istini.

Nakon toga su Kuščević i četvrtookrivljeni sačinili prijedlog rješenja o ispravci greške u Odluci znajući da prijedlog nije podnesen Općini Nerežišća u propisanom postupku te da se ne radi o ispravku greške, već o izmjeni i dopuni prostornog plana protivno zakonskim odredbama.

Prijedlog rješenja o ispravci greške trećeokrivljeni je potom uvrstio na dnevni red sjednice Općinskog vijeća na kojoj je obrazloženje za prihvaćanje neosnovanog prijedloga dao Kuščević znajući da takva odredba nikada nije ni bila predlagana.

Slijedom toga su članovi Općinskog vijeća Općine Nerežišća, uvjereni u istinitost takvih navoda, prihvatili su prijedlog ispravka čime je Kuščeviću omogućeno da prenamjeni svoju gospodarsku građevinu za uzgoj životinja u stambeni objekt.

Time je Kuščević sebi pribavio nepripadnu materijalnu korist u vidu povećanja vrijednosti nekretnine u zasad neutvrđenom iznosu koji je veći od 60 tisuća kuna.


Reci što misliš!