Koliko je umjetna inteligencija promjenila naš život i živimo li u digitalnoj iluziji? Evo nas u svijetu u kojem se informacije prebrzo šire, a jesu li vjerodostojne?
Koliko ste danas puta zavirili u svoj pametni telefon i bili izloženi tekstu, slikama, videima, jeli iza njih bila umjetna inteligencija? Mladi sudionici panela u Centru za mlade Zadar kažu kako se itekako koriste Chat GPT-em, pogotovo za školu.
Uz moderatoricu Vlatku Vučić Marasović, panelisti su bili Marija Dušević (Razvojna agencija ZADRA NOVA), Kristijan Opačak (INFOBIP), izv. prof. dr. sc. Marijana Ražnjević Zdrilić (UNIZD) i izv. dr. sc. Josip Ćirić (UNIZD).
Sveučilišna profesorica Marijana Ražnjević Zdrilić kaže kako se nekad osjeća kao da se bori s vjetrenjačama – seminarski radovi i mali projekti poseban su izazov za nju kao mentora, kako to ocijeniti?
Kristijan Opačak entuzijast je za AI, a zaposlen je u tvrtki Infobip. On je poručio kako AI dosta upravlja našim životima, ma koliko mi mislili da to nije tako: ‘‘Sve industrije u svijetu ga implementiraju, pa i u najmanje predmete. Trenutno imamo najmanje umjetne inteligencije, jer dolaze vremena u kojima će imati sve snažniju ulogu. Algoritmi se nalaze u svakoj društvenoj aplikaciji.”
Marija Dušević priznaje da AI utječe i njezin posao. AI za nju je poput antibiotika: ”Pomažu nam pravo dozirani – isto tako nam umjetna inteligencija može olakšati život, ali ako nije kontrolirana i prekomjerna, postaje problem. Mnogo pisanja i tipkanja, pripreme materijala za apliciranje na EU fondove – moj posao značajno se promjenio od kada sam počela s pisanjem projekata. No, ovaj ”pomoćnik” nije uvijek u pravu. Kad pišete projekt, primjerice, Chat GPT navodi postojanje strateškog dokumenta neke općine, ali iskustveno i činjenično zaposlenici znaju da to nije tako”.
Nove tehnologije, novi strahovi
Može li širenje umjetne inteligencije utjecati na demokratske procese? Dušević ističe koliko je suvremena tehnologija samo dodatan izazov na političke procese, posebno teret na same aktere kroz kampanje. A birači moraju prosuditi kakav je to sadržaj kojem postaju izloženi.
Prof. Josip Ćirić vidi problem u pojmovima. Umjetna inteligencija pojam je koji je forsirao marketing, tu inteligencije još nema, smatra Ćirić: ”Algoritmi koji su u stanju učiti iz podataka i prilagođavati se procesima u obliku nekakvog inkubusa u računalu nije ništa što bi trebali smatrati magijskim. To je samo niz postupaka kojim rješavamo problem. Zaboravljamo da i naš mozak funkcionira po algoritmima, pa je pridavanje svijesti umjetnoj inteligenciji apsolutno nepotrebno”.
Jedan dio ljudi ozbiljno se brine za svoj posao, dodao je i osvrnuo se na činjenicu da je svaka nova tehnologija ljudima donosila mnogo nedoumica, pa i straha. Mi smo sada u toj fazi, zaključio je.
Vjerodostojnost pod povećalom
Kada je riječ o kritičkom promišljanju, sudionici panela osvrnuli su se i na to koliko danas brzo dolazimo do određenih informacija i koliko smo medijski pismeni pa ih možemo analizirati. Jedan od najvećih problema je procijeniti vjerodostojnost. Postavljati pitanja je neizmjerno važno. Kritičko razmišljanje temelj je i ključ kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, složili su se panelisti.
Prof. Ćirić osvrnuo se na medije i koliko im uopće vjerujemo. ”Ono što AI pruža kao alat je da imate hrpu malih miniona potencijalno vrlo opasnih i ako se demokracija sruši, više je nikad ne možete vratiti nazad. Moramo je čuvati dok je imamo, zajamčena nam nije. Izborni proces uvijek treba prilagoditi novim izazovima kroz prizmu kompleksnosti novih alata”.
Kristijan se osvrnuo i na poplavu lažnih fotografija i videa. Detalji su ključni: ”Umjetno generirani video teško je već sada prepoznati. Postoje određene situacije i alati gdje AI kiksa. Ekstra prst, neprirodan izraz lica, …čak i meni na Instagram dolazi masu tih videa i treba mi par sekundi da ”pročitam” je li to deep fake. Mogu zamisliti kako je starijim osobama kada se prvi put susretnu s tim.”
Mladi napuštaju Facebook, čulo se na susretu u Centru, a digitalni urođenici i pridošlice sve su različitiji. Panel je obogaćen i pitanjima iz publike te malim domjenkom za sve sudionike.
Panel se organizira u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica – TOČNO“, koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije, a u partnerstvu s Lider Media i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je usmjeren na borbu protiv dezinformacija i jačanje otpornosti društva na lažne vijesti, obmanjujuće informacije i teorije zavjere.
