javna sociologija

Prosvjedi u Srbiji – što je spektakl bez strukture? O ovoj temi večeras govori Sven Marcelić

Bojan Bogdanić

Tema predavanja su recentni prosvjedi u Srbiji, koji su izazvali veliku medijsku pažnju i predstavljaju inovativnu protestnu strategiju, te imaju i jasnu ekonomsku i sociološku dimenziju.

Predavanje dr. sc. Svena Marcelića koje će se u sklopu ciklusa
Javne sociologije održat će se u srijedu 14. svibnja 2025. u 18
sati u predavaonici 003, u zgradi SEP-a Sveučilišta u Zadru.

Tema predavanja su recentni prosvjedi u Srbiji, koji su izazvali
veliku medijsku pažnju i predstavljaju inovativnu protestnu
strategiju, te imaju i jasnu ekonomsku i sociološku dimenziju.

Rasprava o uzrocima situacije usredotočit će se na tri aspekta:
politiku neliberalne demokracije i s njom povezan demokratski
deficit, ekonomsku (ne)razvijenost te unutarnje društvene
strukture.

Demokratski deficit očituje se u kapilarno prožimajućoj strukturi
vlasti i njezinih institucijskih mehanizama, čiji manjak kontrole
dovodi do nemogućnosti iskaza nezadovoljstva kroz medije i
klasičnu političku proceduru te, u konačnici, do korupcije koja
rezultira incidentima poput pada nadstrešnice na kolodvoru u
Novom Sadu (što je i bio okidač za prosvjede).

U ekonomskom smislu, Srbija je država izrazite centralizacije,
ali i niske razine ekonomije u kojoj slabije razvijene regije
pokazuju znatno zaostajanje za europskim prosjekom i standardom
su bliže zemljama Trećeg svijeta. Osim toga, neokolonijalna
logika dovodi ne samo do povezivanja politike i ekonomije u onome
smislu u kojem slabe radnička prava i radni uvjeti, nego se
događaju i ekološki štetne inicijative poput rudarenja litija,
pri čemu Europska unija podržava vlast u Srbiji zbog vlastite
koristi.

Konačno, u sociološkom smislu prosvjedi će se interpretirati kroz
teorijske koncepte Pierrea Bourdieua, koji je velike studentske
prosvjede u Parizu 1968. tumačio kao odraz društvenih promjena,
primarno vezanih uz ekspanziju visokog obrazovanja i
(ne)promijenjene obrasce ekonomske dominacije. Prosvjedi
predstavljaju primarno simbolički čin otpora, ali oni nisu
spontani – oblikuju ih strukturni uvjeti. Završni dio predavanja
bavit će se problemima heterogenosti otpora, studentskom
pozicijom i mogućim budućim scenarijima.

Predavanje organiziraju Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
i zadarska podružnica Hrvatskog sociološkog društva. 

Povezano
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail desk@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest