Sveučilište u Zadru u petak 16. 5. s početkom u 11 sati, u okviru 16. Međunarodne izložbe inovacija "AgroArca” organizirat će Inovacijski forum pod nazivom "Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede".
Na Inovacijskom forumu pet profesora Sveučilišta u Zadru
održat će kratka uvodna predavanja, nakon kojih će uslijediti
rasprava s okupljenim sudionicima skupa.
Prof. dr. sc. Božena Krce Miočić: Inovacije u
agroturizmu. Odjel za ekonomiju, Odsjek za turizam.
Ruralna područja bilježe značajan porast turističkih kretanja,
posebice nakon COVID-krize. Ovaj rast u osjetljivim ruralnim
područjima, istovremeno s unaprjeđenjem ekonomskih učinaka, može
dovesti do niza negativnih efekata – od promjena u lokalnim
zajednicama, preko utjecaja na tradicionalne gospodarske
djelatnosti, do negativnih učinaka na sam okoliš u kojem se
odvija.
Stoga inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv
razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih
poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija,
digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se
novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u
autentičan i interaktivan doživljaj.
U okviru ovog predavanja, kroz primjere dobrih praksi, prikazat
će se način na koji povezivanje poljoprivrede, turizma i kulture
ruralnog područja, uz korištenje inovacija, dovodi do stvaranja
doživljajnih turističkih proizvoda poželjnih novim generacijama
putnika. Istovremeno, poljoprivredna gospodarstva,
implementacijom novih tehnologija, kroz diversifikaciju proizvoda
i prihoda, jačaju svoju otpornost, ali i razvijaju lokalnu
zajednicu te osnažuju njezinu autohtonost.
Prof. dr. sc. Janja Filipi: Primjena novih tehnologija u
pčelarstvu. Odjel za ekologiju, agronomiju i
akvakulturu
Medonosne pčele važne su važne za očuvanje ekosustava i sigurnost
proizvodnje hrane. Globalni trendovi kao što su razmjena dobara i
genetskog materijala, urbanizacija, povećanje poljoprivrednih
površina a time i primjena sredstava za zaštitu bilja te
klimatske promjene nepovoljno utječu na vitalnost i
preživljavanje pčela. Nove tehnologije olakšavaju donošenje
odluka za primjenu pojedinih zahvata i smanjenje gubitaka
pčelinjih zajednica koristeći prvenstveno IoT tehnologiju prema
primjerima precizne poljoprivrede iz drugih područja.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos: Mogućnosti uvođenja
Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete
poljoprivrednih proizvoda. Odjel za ekologiju, agronomiju i
akvakulturu
S približavanjem kraja aktualnog programskog razdoblja Zajedničke
poljoprivredne politike Europske unije 2027. godine, Hrvatska se
nalazi pred strateškim izazovom redefiniranja svojih
poljoprivrednih ciljeva. Ovo prijelazno razdoblje nije samo
administrativni trenutak, već ključna prilika da se otvori
rasprava o stvarnim potrebama domaće proizvodnje hrane te o
inovacijama koje mogu donijeti kvalitativni iskorak u hrvatskoj
poljoprivredi.
Jedan od ključnih izazova ostaje pitanje samodostatnosti, koja
više nije samo indikator statističke dovoljnosti, već temeljna
mjera otpornosti društva u uvjetima nesigurnih globalnih
okolnosti. Samodostatnost, kada je shvaćena kao strateški cilj,
zahtijeva jačanje domaće proizvodnje kroz povećanje prinosa,
otpornost na klimatske i biotičke stresove, ali i osiguranje
prehrambene sigurnosti kroz očuvanje nutritivne vrijednosti i
zdravstvene ispravnosti hrane.
U tom kontekstu, koncept Agriculture 5.0 donosi novu paradigmu –
spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki
inteligentnih rješenja. Precizna i automatizirana proizvodnja,
napredni senzorski sustavi, upotreba umjetne inteligencije i
strojno učenje u upravljanju usjevima, kao i biotehnološka
rješenja u zaštiti bilja – predstavljaju konkretne mehanizme za
povećanje kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda.
Konkurentnost hrvatskih proizvođača hrane na europskom i
globalnom tržištu može se postići samo ako inovacije budu
dostupne i primjenjive u stvarnim uvjetima.
izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić: Može li kvaliteta biti
pokretač rasta i održivosti poljoprivrede? Odjel za
ekonomiju
Kada govorimo o kvaliteti u poljoprivredi, mnogi odmah pomisle na
krajnji proizvod — izgled, okus, veličinu ili druge poželjne
osobine. Međutim, kvaliteta je mnogo više od toga. Prava
kvaliteta uključuje cijeli sustav: od sjemena i uzgojnih praksi,
preko upravljanja resursima i zaštite okoliša, pa sve do uvjeta
rada i odnosa prema tržištu. Kvalitetan sustav u poljoprivredi
podrazumijeva održivost, učinkovitost, sigurnost hrane i
usklađenost s ekološkim i društvenim standardima.
Može li upravo uspostava kvalitetnog i cjelovitog sustava u
hrvatskoj poljoprivredi donijeti pomak, povećati konkurentnost na
domaćem i međunarodnom tržištu te osigurati bolji položaj naših
proizvođača? Kako to postići, koji su ključni koraci i koje
prepreke treba savladati? O svemu tome govorit će izv. prof. dr.
sc. Ivica Zdrilić u svom predavanju koje donosi stručan uvid u
izazove i prilike za hrvatsku poljoprivredu.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Župan: Uloga znanosti i inovacija u
održivosti i prilagodbi akvakulture na trenutne
izazove. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti
i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru. Uzgoj morske ribe,
poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica,
suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama,
uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora
i smanjenu dostupnost mlađi.
Primjena novih tehnologija, poput sustava za praćenje okolišnih
parametara, optimizacije hranidbe i genetske selekcije otpornih
jedinki, omogućuje industriji prilagodbu ovim izazovima. U
segmentu školjkarstva posebno je važan razvoj i izgradnja
mrijestilišta, jer prirodni prihvat mlađi postaje sve
neizvjesniji, što ugrožava stabilnost opskrbe i održivost
proizvodnje.
Dodatno, istraživanja usmjerena na uzgoj riba i školjkaša u
recirkulacijskim sustavima, očuvanje zdravlja uzgajanih
organizama i korištenje digitalnih tehnologija za optimizaciju
proizvodnje ključna su za povećanje otpornosti sektora na stresne
uvjete. Suradnja znanstvenih institucija, proizvođača i
donositelja odluka nužna je kako bi se nova znanja i tehnologije
što brže prenijele u praksu, čime se osigurava dugoročna
održivost i konkurentnost hrvatske akvakulture u Jadranskom
moru.
