Javno savjetovanje o novom Zakonu o grobljima donijelo je i neke nesvakidašnje prijedloge
Sabor raspravlja o prijedlogu novog Zakona o grobljima, kojim se
uvode neka nova pravila važna za korisnike grobnih mjesta.
Iako osnovni koncept upravljanja grobljima ostaje nepromijenjen –
groblja su javno dobro u vlasništvu jedinica lokalne samouprave –
zakon donosi stroža pravila u vezi s pravima i obvezama korisnika
te jasnije postupke za upravitelje.
Jedna od većih promjena odnosi se na premještanje cijelih
groblja. Dosad je ono bilo moguće tek nakon 100 godina od
posljednjeg ukopa, što je u mnogim slučajevima onemogućavalo
gradnju novih prometnica i drugih infrastrukturnih zahvata. Novi
zakon predviđa da će premještanje biti moguće nakon 30 godina, a
u slučaju projekata od interesa za Republiku Hrvatsku čak nakon
samo deset godina. Prema obrazloženju Vlade, postoje napuštena
groblja na kojima više od 30 godina nije bilo ukopa, a koja koče
važne infrastrukturne projekte, poput proširenja cesta, donosi
portal Mirovina.hr.
Koliko košta grobno mjesto? Oglasnici nude širok izbor po
različitim cijenama, ali…
Pravo korištenja grobnog mjesta ostaje nasljedno, kao i do sada,
ali novi zakon predviđa strožu proceduru nasljeđivanja i
ustupanja. Javnim bilježnicima uvodi se obveza da upraviteljima
groblja dostavljaju rješenja o nasljeđivanju prava korištenja, a
pravo korištenja moći će se ustupiti trećim osobama samo pisanim
i javnobilježnički ovjerenim ugovorom. Inače, poznato je da
postoji prilično učestala praksa ustupanja grobnih mjesta. U
internetskim oglasnicima nude se brojna grobna mjesta, a cijene
se kreću od nekoliko tisuća, do nekoliko desetaka tisuća eura.
Sada će taj prijenos prava biti preciznije reguliran, kako bi se
izbjegle zloupotrebe.
Što se tiče pravo korištenja grobnog mjesta, korisnik ga može
izgubiti ako deset godina zaredom ne plaća godišnju grobnu
naknadu, što je bilo propisano i ranijim zakonom. Međutim, novi
zakon prvi put uvodi obvezu donošenja formalnog rješenja o
prestanku prava korištenja te omogućuje korisnicima pravo žalbe
ili pokretanje upravnog spora. Nakon što pravo prestane, posmrtni
ostaci iz napuštenog groba premještaju se u zajedničku grobnicu,
a grobno mjesto može se dodijeliti novom korisniku.
Za razliku od dosadašnjeg zakona, koji je propisivao da grob mora
ostati prazan 15 godina nakon prestanka prava korištenja, novi
zakon omogućuje ponovno korištenje groba odmah nakon premještanja
posmrtnih ostataka.
Zakonom se propisuje i uklanjanje nadgrobnih spomenika i natpisa
koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana,
veličaju agresiju na Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat.
Ako korisnik u roku od 30 dana od upozorenja ne ukloni sporni
spomenik, uklanjanje će izvršiti upravitelj groblja na njegov
trošak. Spomenici postavljeni prije 30. svibnja 1990. neće biti
obuhvaćeni ovim pravilima.
Uz stroža pravila za upravljanje i korištenje, novi zakon uvodi
obvezu vođenja javno dostupnih grobnih očevidnika. Građani će
tako moći lakše doći do informacija o slobodnim i postojećim
grobnim mjestima. Posebno se uređuje i status memorijalnih
groblja za poginule hrvatske branitelje, kojima će upravljati
Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Javno savjetovanje o novom Zakonu o grobljima donijelo je i neke
nesvakidašnje prijedloge. Jedan od građana predložio je da se
nakon smrti omogući potpuno prirodan nestanak tijela – tako da ga
pojedu divlje životinje. U komentaru je naveo da bi volio izbjeći
tradicionalne običaje poput donošenja cvijeća i paljenja
lampiona, koje smatra ekološki štetnima, te izrazio želju da za
njim ne ostane nikakav trajni trag.
Premda je prijedlog bio zanimljiv doprinos raspravi o ekološkim
alternativama, Vlada ga je “primila na znanje”, dok je i sam
autor komentara naveo da njegov prijedlog možda ne spada u okvir
Zakona o grobljima.