I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar EU-a, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti.
Plan da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje u Europskoj
uniji je ‘na ledu’ već godinama. Poljsko predsjedništvo Vijećem
EU-a želi da ga se ponovno razmotri usprkos inerciji u
Bruxellesu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od
Trumpa i Muska, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je
i Hina.
Svake godine potkraj ožujka ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se
zbunjeno pitaju pomiče li se sat unaprijed ili unatrag za jedan
sat. Manje se spava, propuštaju se sastanci. Svake godine
milijuni Europljana, od Danske do Hrvatske, pitaju se treba li im
zaista ljetno računanje vremena i što je to uopće?
Europska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko
pomicanje sata nakon što je gotovo četiri milijuna ljudi u
tadašnjih 28 država članica EU-a, prije brexita, to podržalo u
javnim konzultacijama.
Europski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je
ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.
Poljska, koja do srpnja predsjeda rotirajućim predsjedništvom
EU-a, rekla je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni
red. Poljsko predsjedništvo EU-a održat će tehničke razgovore s
državama članicama potkraj travnja kako bi utvrdilo postoje li
izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomicanja sata, rekli
su europski izvori.
Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat
dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim
europskim zemljama od Prvoga svjetskog rata. Mnoge europske
zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat.
Tijekom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se
uštedjelo energiju i od tada je na snazi.
Europske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih
ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena
dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala
postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko
funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu
Europskog vijeća.
Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njezinim
odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena
posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje
nedjelje u listopadu.
Postiže li se išta ljetnim računanjem vremena?
Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za
energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.
Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za
okoliš sažela je to ovako: “Koliko se energije zaista uštedi
prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno
utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim
područjima i veće u drugima.”
To znači da se s jedne strane dnevno svjetlo koristi učinkovitije
tijekom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje
u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na
grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u
proljeće i jesen.
Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu
energije.
Manje sna zbog ljetnog računanja vremena
Sve je više dokaza za štetne učinke za zdravlje zbog pomicanja
sata, i u sjevernim i u južnim europskim zemljama.
“Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da je pomicanje sata dva
puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše
za cestovni promet i da ima jako malo dobrih strana”, rekao je
irski zastupnik u Europskom parlamentu Seán Kelly, jedan od
najglasnijih zagovornika ukidanja pomicanja sata. “Zato mislim da
je vrijeme da se tome kaže zbogom”, rekao je Kelly.
Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više
ljudi pati od depresije u tjednu nakon pomicanja sata s ljetnog
na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim tjednima u
godini.
“Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli
početak tame može biti okidač za bolest”, rekao je Jørgen
Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog računanja
vremena.
“U Španjolskoj bi najbolji pristup bio bi da se zadrži vremenska
zona najbliža našem meridijanu, a to je zimsko računanje
vremena”, rekao je Gonzalo Pin, koordinator Skupine za san i
kronobiologiju Španjolskog udruženja za pedijatriju (AEP).
“Iznenadno pomicanje sata značajno izbacuje iz ravnoteže naš
neurohormonalni sustav – kortizol, melatonin, serotonin i
kolesterol – koji ima svoj vlastiti biološki ciklus”, naglasio je
Pin.Ali znanstvenici s tim u vezi nisu suglasni.
Bugarska neurologija Diana Dečovska rekla je u
intervjuu za Bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko
tijelo može brzo prilagoditi i da pomicanje sata za jedan sat
općenito nije toliko stresno. Prosječna osoba treba pet do deset
dana da se navikne na pomicanje sata, rekla je.
Dečovska je citirala podatke po kojima samo pet posto ljudi pati
od negativnijih reakcija na pomicanje sata. Oni mogu imati
probleme sa spavanjem što može dovesti do nervoze,
razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja.
Stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima skloniji su tim
negativnim posljedicama i njihova tijela slabije se
prilagođavaju.
Tko želi promjenu i kakvu?
Premda je Europska komisija prije oko šest i pol godina
predložila da se ukine pomicanje sata, države članice još o tome
nisu postigle dogovor. Prijedlog je slijedio internetsko
ispitivanje provedeno u ljeto 2018. u kojem je sudjelovalo 4,6
milijuna ljudi od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje
pomicanja sata.
Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i
Austriji. Od 4,6 milijuna ljudi koji su odgovorili, više od 3,1
milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj
ljudi koji su odgovorili u drugim zemljama bio je jako nizak.
Nijemci su premoćno glasali da ljetno računanje vremena bude
stalno.
Poljsko predsjedništvo EU-a neformalno razmatra je li moguće
progurati prijedlog da se ukine pomicanje sata, ali je svjesno da
je taj prijedlog do sada dobio tek ograničenu potporu država
članica.
Glasnogovornica Europske komisije rekla je: “Vjerujemo da je
koordinirano rješenje još moguće i potičemo nastavak razgovora.”
Poljski ministar razvoja i tehnologije Krzysztof
Paszyk rekao je da je stajalište Komisije rezultat njegova
razgovora s povjerenikom za promet Apostolosom Cicikostasom.
“Obojica se slažemo da bi pomicanje sata u Europi trebalo
ukinuti. Poljsko predsjedništvo ima punu potporu za djelovanje po
tom pitanju”, rekao je ministar.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je, nakon što
je ponovno izabran u Bijelu kuću, da želi ukinuti ljetno
računanje vremena jer je “nezgodno” i “jako skupo”, no u
međuvremenu je ublažio stajalište rekavši da je to “pitanje
pola-pola”.
Trumpov saveznik i tehnološki milijarder Elon
Musk uskočio je u raspravu, upitavši prošli mjesec svoje
pratitelje bi li radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije.
Većina je rekla da više voli kasniji izlazak i zalazak Sunca
cijelu godinu.
Međutim, izgleda da sličnog entuzijazma nema među državama
članicama EU-a. Danska i Cipar, koji će preuzeti predsjedanje
Vijećem EU-a nakon Poljske, također su rekli da nisu
zainteresirani za to pitanje.
Jørgen Bak nada da će Trump uspjeti uvjeriti Europu da ukine
ljetno računanje vremena. “Uvjeren sam da će, ukine li se ljetno
računanje vremena u SAD-u, to imati velik utjecaj na to hoće li
ljudi zaista razmotriti da se to učini i ovdje u Europi”, rekao
je.
Međutim, da bi se pomicanje sata ukinulo, države članice prvo će
se morati dogovoriti hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje
vremena.
U Bugarskoj su političke stranke pozivale da se ukine ljetno
računanje vremena, a čini se da se građani s time slažu.
Ispitivanje provedeno 2018. pokazalo je da je 80 posto bugarskih
ispitanika reklo da je općenito njihovo iskustvo s pomicanjem
sata bilo ili jako negativno ili negativno, a manje od 20 posto
imalo je pozitivno ili jako pozitivno iskustvo.
U Italiji, s druge strane, 350.000 ljudi potpisalo je peticiju
koja poziva da ljetno računanje vremena uvede kao trajno. Po
Talijanskom društvu za ekološku medicinu (SIMA), jednom od
organizatora, uvođenje ljetnog računanja vremena omogućilo je
uštedu od 11,7 milijardi kWh kroz 10 godina, što je Talijanima
smanjilo račune za energiju za 2,2 milijardi eura. Uz to,
značajno su smanjene emisije stakleničkih plinova koji mijenjaju
klimu.
Albanci podržavaju pomicanje sata, dijelom zato jer ta mala
balkanska zemlja ima oko 300 sunčanih dana na godinu, što u prvom
redu ima za posljedicu uštedu električne energije.
Drugi su više agnostični. U Rumunjskoj, koja je regulirala svoj
prelazak na ljetno računanje vremena 1997., ne vodi se rasprava o
tome niti postoje službene inicijative za promjenom.
Riječ je o astronomiji, glupane
I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar
EU-a, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne
smije zanemariti.
U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća
srednja Europa, od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.
Kada bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno ljetno
računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj Sunce bi zimi
izlazilo tek sredinom jutra, a u sjeverozapadnoj Španjolskoj oko
10 sati ujutro.
Kada bi, pak, usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u
istočnoj Poljskoj ljeti izlazilo u tri sata ujutro, a u Berlinu u
3,44 sati ujutro.
S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta
ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno,
pojavile bi se nove komplikacije jer bi, na primjer, Francuska i
Njemačka spadale u dvije različite vremenske zone.
Zasad izgleda da je pomicanje sata dva puta godišnje, unatoč svim
svojim nedostacima, ipak najbolji kompromis.