Danas je Međunarodni dan žena. Svake godine od 1977. kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala zemlje članice da današnji dan proglase praznikom ženskih prava i svjetskog mira, obilježava se borba žena za njihovu ravnopravnost.
Pokreti za politička, ekonomska i društvena prava
žena te rodnu ravnopravnost počeli su se razvijati sredinom
19. stoljeća. Isprva su ti sufražetski pokreti nastojali izboriti
ženama biračko pravo, odnosno pravo na ravnopravan politički
život s muškarcima.
To je najprije uspjelo u Novome Zelandu gdje su žene stekle pravo
glasa 1893. godine.
Do samog Međunarodnog dana žena dovelo je nekoliko događaja. Prvi
u nizu bio je prosvjed tekstilnih radnica u New Yorku 8. ožujka
1857. godine. One su se pobunile zbog loših uvjeta rada i malih
plaća, a njihov prosvjed rastjerala je policija.
Borba za ravnopravnost i pravo glasa
Kasnijih godina sporadično su se toga datuma održavali prosvjedi,
a najčuveniji se zbio 1909. godine kada je petnaestak tisuća
žena marširalo New Yorkom pod sloganom “Kruh i ruže”
zahtijevajući bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo
glasa.
Godinu dana kasnije, u SAD-u je obilježen prvi dan žena
donošenjem deklaracije koju je sastavila Socijalistička partija
Amerike. Na inicijativu aktivistice za radnička
prava Therese Malkiel dogovoreno je da se dan žena
ubuduće obilježava zadnje nedjelje u veljači.
Godine 1910. u Kopenhagenu je održana prva Međunarodna ženska
konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale.
Okupljene predstavnice 17 zemalja okupile su se s dva motiva:
boriti se za ravnopravnost spolova i ženskih prava te
promicati opće pravo glasa za žene. Ondje je na zahtjev
njemačke političarke, socijalistkinje Clare Zetkin, 8.
ožujka proglašen Međunarodnim danom žena.
Praznik revitaliziran 1970-ih
Sljedećih godina Međunarodni dan žena počeo se slaviti diljem
Europe i u Sjedinjenim Američkim Državama. U carskoj Rusiji mnoge
žene su 23. veljače 1917. godine (prema gregorijanskom kalendaru
to je bio 8. ožujka) sudjelovale u prosvjedima protiv Prvog
svjetskog rata.
Tridesetih godina prošloga stoljeća na Zapadu je zamrlo
obilježavanje tog dana jer se povezivao s komunističkim pokretom.
S drugim valom feminizma 1960-ih godina revitalizirana je
proslava Dana žena, a 1975. su Ujedinjeni narodi tu godinu
proglasili Međunarodnom godinom žena.
Učinjeno jako puno, ali još nedovoljno
Dvije godine kasnije, Opća skupština UN-a pozvala je
države članice da 8. ožujka službeno proglase praznikom ženskih
prava i svjetskog mira čime je i počelo globalno
obilježavanje Međunarodnog dana žena.Otada se svake godine
toga dana održavaju štrajkovi, prosvjedi, ali i razni drugi
skupovi za ravnopravnost žena, a protiv rodne diskriminacije i
rodnog nasilja. Usprkos ostvarenim iskoracima i izborenim
pravima, žene u velikoj mjeri, čak i u razvijenim zemljama, još
nisu posve ravnopravne s muškarcima, u prosjeku i dalje imaju
manja primanja od njih za iste poslove, a još su u golemom
postotku žrtve raznih oblika nasilja.