Prije izglasavanja Direktive, brojni su proizvođači kao i udruge upozoravale na probleme prilikom implementacije te regulative i njene negativne posljedice na dostupnost lijekova pacijentima u Europi.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je promjenu
carinske politike, prije svega s ekonomijama s kojima SAD ima
najveći trgovinski deficit. Među njima je i Europska unija, s
kojom ostvaruje oko 230 milijardi eura deficita.
Kad je riječ o Hrvatskoj, gotovo trećina izvoza u SAD odnosi se
na farmaceutske proizvode, pa bi ta industrija bila na
najvećem udaru, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca,
piše Poslovni dnevnik.
No, uz dodatne pritiske na konkurentnost EU povezane s
potencijalnim carinskim ratom, i sama Unija stvara ih stalnim
povećanjima regulatornih troškova.
U slučaju farmaceutike jedan od primjera za to je Direktiva o
pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i prateća obveza uspostave
tzv. sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR), piše
Poslovni dnevnik.
Na posljedice te direktive ovih su dana upozorili iz Udruge
proizvođača lijekova pri HUP-u, pozivajući Vladu da se pridruži
nizu zemalja Unije koje su tražile da se preispita
“proporcionalnost i pravednost”.
Tom se direktivom financijski trošak kvartalnog pročišćavanja i
uklanjanja farmaceutskih ostataka prebacuje na farmaceutsku
industriju.
Drugim riječima, od proizvođača se traži da preuzmu odgovornost
za cijeli “životni ciklus” svojih proizvoda, ali u tom kontekstu
prijepore u prvom redu izaziva raspodjela pratećih troškova.
Negativne posljednice
Prije izglasavanja Direktive, brojni su proizvođači kao i udruge
upozoravale na probleme prilikom implementacije te regulative i
njene negativne posljedice na dostupnost lijekova pacijentima u
Europi.
“Osnovni prigovori na tekst Direktive odnosili su se na činjenicu
da je Komisija navela kako su kozmetički i farmaceutski proizvodi
odgovorni za 92 posto opterećenja mikropolutantima, bez pružanja
ikakvih dokaza ili metodologije kojom se do navedenog izračuna
došlo”, pojašnjava Tamara Sušanj-Šulentić, viša direktorica
komunikacija u Plivi za Poslovni dnevnik.
Koliki bi troškovi mogli proizaći iz EPR sheme na razini
pojedinih kompanija zasad je teško reći, ali, Europska federacija
udruga farmaceutske industrije upozorila je kako će oni biti
mnogo veći nego što je Komisija procijenila.
Prve procjene troškova
Prema procjeni njemačke Agencije za okoliš, godišnji troškovi
kvartarnog tretmana samo u Njemačkoj mogli kretati između 885
milijuna i 1,02 milijarde eura, što je čak četiri puta više od
procjene Komisije.
“Farmaceutska industrija na razini Europe očekuje negativne
posljedice s obzirom na nove, visoke troškove koje, radi
reguliranog načina određivanja cijena lijekova nije moguće
ugraditi u njihovu cijenu”, napominje Sušanj-Šulentić.
“Godinama traje presija na cijene koje se kontinuirano smanjuju
pa je nekim lijekovima u zadnjih deset godina cijena pala za više
od 50 posto, a to utječe na kontinuirano smanjenje broja
proizvođača farmaceutskih sirovina te povlačenje velikog broja
lijekova”, dodaju iz Plive.
Stav je industrije da su cijene generičkih lijekova već niske i
ne trpe dodatno opterećenje. U takvim uvjetima ono bi za
posljedicu moglo imati dodatno povlačenje određenih generičkih
proizvoda s europskog tržišta koje je već uzdrmano nestašicama.
“To je posebno osjetljivo za lijekove s kritične liste lijekova
EU-a poput paracetamola, ibuprofena, metformina, antibiotika te
lijekova za liječenje kardiovaskularnih bolesti”, ističu u Plivi.
U svakom slučaju, i u HUP Udruzi proizvođača lijekova nedavno su
upozorili da, ako se ne revidira, Direktiva predstavlja “ozbiljnu
prijetnju proizvodnji lijekova u Hrvatskoj, rizik za održivu
opskrbu, povećanje troškova za zdravstveni sustav, kao i rizik za
akutne pacijente, građane koji su kardiovaskularni bolesnici te
pacijente s dijabetesom”, piše Poslovni dnevnik.