Završeni su radovi prve faze sanacije Ćulina kule u Budaku koju provodi Općina Stankovci. Sama kula strateški je značajna i služila je kao izvidnica
Arheološko nalazište Ćulina kule nalazi se na brdu
Ćulina nadmorske visine 239 m, a stavljeno je pod preventivnu
zaštitu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske 2021.
godine na zahtjev Općine Stankovci. Za izradu projektno tehničke
dokumentacije izdvojeno je 30.875,00 EUR, dok je prva faza
građevinske sanacije iznosila 34.956,25 EUR.
Općina je za obje faze osigurala sufinanciranje
Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske putem javnog
poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi, preko
Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara.
Ukupni udio financiranja Općine Stankovci za izradu
dokumentacije, prve faze sanacije i stručnog nadzora iznosi
26.864,67 EUR. Za završetak kompletne obnove potrebno je još oko
210.000,00 EUR, a Općina Stankovci će i dalje
pokušati osigurati sredstva putem Javnih poziva ministarstava
Republike Hrvatske.
– Ovo što smo našli našim istraživanjem u roku mjesec
dana bilo je očekivano. Ovu kuglu koju smo pronašli služila
je za topove.
Sama kula strateški je značajna i služila je kao izvidnica ,ali
nije bila objekt za stanovanje. Možemo vidjeti
da je kula imala i gospodarske dimenzije , to nam potvrđuju
četiri pronađena silosa .
Ovdje bilo središte zajednice koja je ispod kule živjela i radila
niže u polju, kazao je arheolog Robert Kordić.
Pravo ime je Kaštel Budak, pretpostavlja se da je građena u
zadnjem kvartalu 13 st. od strane hrvatskog stanovništva, ne
postoji pisani trag kako se mjesto zvalo tada, ali postoje
tragovi iz 9 st.iz kojeg je vidljivo da je sv.Kata izgrađena na
temelju stare crkve koja je bila posvecena sv.Petru, a naselje se
zvalo Hrtkovci.
Ako znamo da je današnje stanovništvo i prezimena u Buduku
posljedica naseljavanja krajem 16 st. Zbog pomora
stanovništva od neke zarazne bolesti, onda smo sigurni da
je nisu gradili naši stariji . Ono što je neupitno je da je
kaštel (jedan u nizu) , da su ga gradili velikaši po imenu
Budačic, isti su večinu svojih posjeda ostavili crkvi , a
“Ćulinu” prodali Mlečanima 1502.g. o čemu postoje dokumenti u
povjesnoj građi Zadarske nadbiskupije.
