Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 15. svibnja nove redovite poštanske marke Hrvatsko podmorje III. Motivi redovitog izdanja su crv cjevaš, pjegavi ježinac, pjegavi stražnjoškržnjak i murina. Autor fotografija je Dalibor Andres, fotograf iz Siska, a njegove fotografije prilagodila je za tisak Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba.

Naklada redovitog izdanja je tri milijuna primjeraka, odnosno 750 tisuća maraka po motivu, a njihova nominalna vrijednost je 8,60 kuna. Marke su izdane u samoljepljivom zajedničkom arčiću od četiri redovite marke s oznakom „Prioritetno/Zrakoplovom“ ukomponiranom u marku. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). 

Crv cjevaš (Bispira volutacornis) slabo je istražena vrsta iz skupine mnogočetinaša cjevaša. Ovaj mnogočetinaš obitava u cijelom Sredozemnom moru i istočnom dijelu sjevernog Atlantika. U Jadranu je crv cjevaš uobičajena vrsta u zaklonjenim područjima plitkog šljunkovitog dna ili u naseljima posidonije, do dubine od oko 10 metara. 

Pjegavi ježinac (Sphaerechinus granularis) naseljava cijelo Sredozemno more i istočni dio Atlantika od Britanskih otoka do Gvinejskog zaljeva. Živi od površine do dubina od oko 100 metara, najčešće na pjeskovito-šljunkovitim dnima, gdje se hrani koralinskim algama i detritusom. Mnoge vrste ježinaca, pa tako i pjegavi ježinac, na sebi često nose kamenčiće, ljušture ili komadiće algi i cvjetnica. U narodu se smatra da se kod ježinaca „kite“ ženke. Međutim, razne materijale na sebe, jednako kao i ženke, stavljaju i mužjaci. 

Pjegavi stražnjoškržnjak (Peltodoris atromaculata) je puž golać, spljoštena ovalnog oblika, dužine oko 10 centimetara. Ova se vrsta dugo smatrala sredozemnim endemom, no otkrivena je i u bližim područjima Atlantika, poput Kanarskih otoka. U Jadranu je česta, obično u zasjenjenim područjima, od površine pa do dubine od oko 40 metara. 

Murina (Muraena helena), murina, zmijolika je predatorna riba. Rasprostranjena je u Sredozemnom moru i istočnom dijelu Atlantskog oceana. Naraste do dužine od 1,5 metara i dosegne težinu od 15 kilograma tijekom životnog vijeka od najviše 15 godina. Zanimljivo je da u Jadranu nikad nije otkrivena ženka s dobro razvijenim gonadama. Smatra se da u vrijeme razmnožavanja mužjaci i ženke odlaze u najdublja područja Jadrana, dublja od 600 metara, gdje se mrijeste.