Zastupnici Hrvatskog sabora raspravili su u srijedu Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstva za 2018. prema kojem je pravna pomoć pružena u 20.281 slučaju pri čemu su ovlaštene udruge pružile pomoć u 15.228 slučajeva, pravne klinike u 1889 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama te Gradu Zagrebu u 3164 slučajeva.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić izvijestio je kako je za besplatnu pravnu pomoć u 2018. osigurano nešto malo više od 4 milijuna kuna te da je od toga za primarnu pravnu pomoć izdvojeno 1,271 milijun kuna, a za sekundarnu nešto više od 2 milijuna kuna.

Primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružena je kroz pravni savjet i informaciju, a bilo je i podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama. Ukupno je bilo 6779 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, a odobreno je 4638 zahtjeva, stoji u Izvješću.

Sekundarna pravna pomoć odnosi se na ostvarenje pravne zaštite u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Napuštanjem strogog imovinskog cenzusa pristup sekundarnoj pravnoj pomoći omogućen je većem broju korisnika, a uključivanjem odvjetnika kao jedinih pružatelja sekundarne pravne pomoći korisnicima je osigurana profesionalna pravna pomoć u najsloženijim predmetima, pojasnio je Salapić.

Uspostava učinkovitog sustava pravne pomoći predstavlja značajan korak unaprjeđenja pravnog sustava Republike Hrvatske, u kojem procesu Ministarstvo pravosuđa ima centralnu ulogu. Ministarstvo pravosuđa, kao središnje tijelo državne uprave odgovorno za pravilno funkcioniranje sustava u cjelini, aktivnim pristupom i jačanjem zajedničkog dijaloga sa svim nositeljima sustava, doprinijelo je razvoju instituta pravne pomoći približivši ga građanima i njihovim potrebama, kao i zahtjevima društva u cjelini, rekao je.

Željko Raguž (klub HDZ-a) najavio je kako će podržati izvješće te istaknuo kako je cilj besplatne pravne pomoći omogućiti socijalno i ekonomski ugroženim građanima jednaku pravnu zaštitu te kako postoji potreba da se taj institut i dalje razvija.

Orsat Miljenić (klub SDP-a) najavio je potporu Izvješću, rekavši da je dobro, korektno i pravovremeno, no drži kako je neupitno da se s četiri milijuna kuna godišnje ne može pružiti besplatna pravna zaštita svima kojima je potrebna, a ne mogu je sami platiti. Što više, od tih ukupno predviđenih četiri milijuna, utrošena su samo tri milijuna, upozorio je i dodao kako građanima kojima nužnu besplatnu pravnu pomoć treba omogućiti onima kojima je potrebna. 

Goran Aleksić (Klub Živi zid - Snaga) pozvao je državu da pomogne dužnicima koji tuže banke zbog jednostrane promjene kamatne stope i valutne klauzule i to njih 125.000 za kredite vezane uz švicarski franak te njih još 200.000 za kredite vezane uz euro, odnosno kunske kredite. Po Aleksićevim riječima radi se o oko 15 milijardi kuna koje banke duguju građanima, no oni se zbog neinformiranosti i inertnosti ljudi, spinova banaka, nečinjenja vlasti ne odlučuju na tužbe.

Građanima bi država trebala omogućiti masovno utuženje banaka pa vjeruje da bi mnogi građani tome rado pristupili napominjući kako su neke države to i učinile. Hrvatske građane opljačkale su banke u Hrvatskoj u stranom vlasništvu i država bi trebala omogućiti da se taj problem sustavno riješi, jer bi to imalo višestruke koristi - građani bi vraćeni novac trošili i investirali, pojačala bi se potražnja što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta i rasta BDP-a ustvrdio je Aleksić.

Vesna Pusić (Klub Glas i HSU) upozorila je kako je sustav besplatne pravne pomoći toliko kompliciran da je potrebna besplatna pravna pomoć za njegovo korištenje te da su predviđena sredstva za njezino ostvarenje nedostatna.

Kada se pogledaju troškovi od prosječno 62 kune po predmetu u primarnoj i 438 kuna za sekundarnu pravnu pomoć ispada da je besplatna pravna pomoć je jedino besplatna za one koji je daju. Smatra da institut besplatne pravne pomoći ima takav proračun da ne može obavljati svoju funkciju.