U Zadru je u utorak održana 4. konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća. Unatoč velikom potencijalu koji Hrvatska ima za razvoj vjerskog turizma on je kod nas još u povojima.

Marija Božja Bistrička, Aljmaš, Trsat, mjesta su koja okupljaju brojne hodočasnike i mogu biti središta hrvatskog vjerskog turizma: 

"U Aljmašu prođe negdje oko 100 000 hodočasnika, Marija Bistrica je naše najposjećenije hodočasničko mjesto jer je ono nacionalno hodočasničko mjesto i to s oko milijun hodočasnika godišnje. Trsat je tu isto s 80 do 100 tisuća hodočasnika, Sinj, Sinjska Gospa isto bude oko 100 tisuća hodočasnika", kaže velečasni Tomislav Korov iz Ureda za pastoral turista Hrvatske biskupske konferencije. 

Iako je Marija Božja Bistrička hrvatsko najpoznatije hodočasničko središte u turističkom smislu potrebna su još značajna ulaganja, rekao je Josip Milički – načelnik općine Marija Bistrica:

"Tek dolaskom Svetog Oca se uspjelo u dvije godine napraviti ono što se nije u 50 godina. I nakon toga na žalost se nije iskoristila ta prilika i taj zamašnjak, nego je sve polako stalo. I evo sad pokušavamo preko europskih fondova i svih ostalih mogućnosti tu infrastrukturu proširiti, unaprijediti, izgraditi, da uistinu Marija Bistrica poprimi obrise europskih svetišta kao što je Fatima ili Lourdes."

Krajnje je vrijeme da Hrvatska više pažnje posveti ovom obliku turizma koji u svijetu sve više dobiva na značaju kaže Luciano Moše Prelović glavni rabin u Hrvatskoj:

"Ljudi se ponovno vraćaju religiji, ali čak i ljudi koji nisu religiozni zanima ih vjerski turizam, jer njih zanima kako Hrvati žive, što su , tko su, otkuda dolaze, i tu taj vjerski turizam i ta hodočašća jako puno znače i ukazuje im na tu stranu hrvatskog bića."

Zato je i predloženo da se vjerski turizam izdvoji kao poseban oblik turizma što je nadležno ministarstvo najavilo učiniti u svojoj novoj Strategiji razvoja turizma kaže organizatorica konferencije Sunčana Matić:

"Jer do danas je zastupljen pod kulturnim turizmom, u jednom malom segmentu, znači Hrvatska do danas nije dovoljno prepoznala mogućnosti koje vjerski turizam kao poseban oblik turizma nudi ,a prepuna je atrakcija, malih crkvica, bazilika, posebno po obali i otocima, kao i na kontinentu kojeg ljudi do danas, hodočasnici nisu dovoljno otkrili zato što nije prezentiran javnosti primjereno."

Potreban je i značajniji angažman crkve i vjerskih zajednica  u novom pristupu vjerskom turizmu, ali i posebna edukacija turističkih vodiča kako bi turiste što kvalitetnije upoznali s religijskim sadržajima gradova i njihovim sakralnim objektima.