Na Sveučilištu u Zadru u petak su u radnom posjetu boravili predstavnici dvaju sveučilišta iz poljskog Krakowa - Sveučilišta znanosti i tehnologije AGH te Pontifikalnog sveučilišta Ivana Pavla II. Obje ustanove baštine tradiciju Jagielonskog sveučilišta, osnovanog u Krakowu 1364. godine.

Od 1919. AGH je djelovao kao rudarsko i metalurško sveučilište te je ta tradicija do danas zadržana. Ipak, nova vremena donose nove zahtjeve te preko 30 posto od 30.000 njegovih studenata iskazuje interes za studiranje IT tehnologija i računalnog inženjerstva.

Glavni fokus Sveučilišta AH u budućnosti će biti energija i izvori energije, uključujući zaštitu okoliša, što je bio razlog njihovog dolaska u Zadar. Naime, sveučilište radi na razvitku modela crpljenja resursa ispod morske površine, za što nude suradnju svim stručnjacima koji u tom ambicioznom projektu mogu sudjelovati, istaknuo je prorektor AGH-a prof. dr. hab. Jerzy Lis. Brojne projekte provode u suradnji s velikim kompanijama – IBM, Motorolom, Philipsom, LG, Siemensom, RWE-om, a sada se u to društvo mogu uključiti i zadarski stručnjaci.

Detaljan plan oko istraživanja mogućnosti vađenja vrijednih minerala iz podmorja iznio je Krysztof Broda. Naglasio je da se pritom ne radi o planu rudarenja ispod Jadranskog mora, jer ono i nije među najpogodnijima zbog svoje dubine, već se razvijaju koncepti isplativih istraživanja u budućnosti.

- Kennedy je rekao da je bogatstvo svake zemlje ovisno o resursima koje ima, a o načinu na koji ih koristimo ovisit će naša budućnost. Ispod morske površine nisu samo nafta i plin, već i cink, zlato, titan, cirkonij, platina... No do eksploatacije je dugačak put, o čemu najbolje govori činjenica da je površina Mjeseca bolje istražena od morske površine. Na Mjesec je dosad stupilo 14 astronauta, a na najdubljem mjestu ispod mora, Marijanskoj brazdi, bilo je samo troje ljudi. To pokazuje kako su teški uvjeti na velikoj dubini, objasnio je Broda.

Zadatak znanstvenika je pronaći održiv način crpljenja sirovina, u ekonomskom, tehnološkom i ekološkom smislu, pa se moguća suradnja sa Sveučilištem u Zadru prije svega odnosi na profesore Odjela za geografiju i Pomorskog odjela.

Prorektor Pontifikalnog sveučilišta Ivana Pavla II. Jozef Stala također je iznio modele suradnje sa Sveučilištem u Zadru, budući da imaju komplementarne programe u području lingvistike, društvenih znanosti, a posebice s Teološko-katehetskim odjelom. Uz već postojeću razmjenu studenata kroz Erasmus+ moguća je čvršća suradnja na razini uprava dvaju sveučilišta. Inače, ovo sveučilište osnovao je sam papa Wojtyla 1981. godine, tada pod imenom Teološka akademija, a do promjene imena u spomen na osnivača došlo je 2009. godine

Goste iz Poljske dočekali su prorektori prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić i izv. prof. dr. sc. Slaven Zjalić s predstavnicima navedenih odjela, Odjela za Ureda za znanost i transfer tehnologija te Ureda za međunarodnu suradnju. Gosti su upoznati s tradicijom Sveučilišta u Zadru, koja također počinje u 14. stoljeću, te strukturom sveučilišta, odnosno mogućim poljima suradnje. Prorektor Zjalić predložio je gostima da Sveučilištu dostave detaljniji opis projekta koji će se proslijediti na odjele, kako bi neki istraživači možda i promijenili fokus svojih istraživanja.