I ove godine počinjemo iscrpno praćenje i ocjenjivanje rada gradonačelnika i administracija 126 naših gradova kako bi se izabrali najbolji među njima, a sve lokalne vlasti potaknulo na kvalitetnije upravljanje u korist građana. To je misija drugog izbora najboljih hrvatskih gradova u organizaciji i izvedbi naše izdavačke kuće, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos.

Kad smo lani lansirali ideju praćenja i ocjenjivanja rada gradskih uprava, nismo slutili koliko će projekt biti zahtjevan organizacijski, medijski, logistički, istraživački, a ispostavilo se da smo nakon prošlogodišnje dodjele nagrada najboljim gradovima mogli ponosno zaključiti da smo stvorili održivu metodologiju praćenja, ocjenjivanja te rangiranja hrvatskih gradova. Uostalom, uvjereni smo da smo razvili prvu kredibilnu metriku za praćenje kvalitete života u hrvatskim gradovima. Budući da su sami gradovi, kao i naši čitatelji, prepoznali ozbiljnost našeg projekta Najbolji grad, ove godine odlučili smo ga dignuti na novu razinu - pretvorili smo ga u cjelogodišnji projekt. Uz to, dok smo lani rangirali ponajprije rad gradskih uprava, ove godine imat ćemo i natječaje za hrvatske kompanije na području Smart City i Eco City rješenja.

Kvaliteta života

- Cilj nam je stvoriti platformu koja će javnosti približiti lokalnu politiku i to ponajprije usporedbom učinkovitosti rada hrvatskih jedinica lokalne samouprave - kaže osnivač projekta Gradonačelnik.hr Vanja Sertić, izražavajući očekivanje da će se i ovogodišnjim izborom najboljih gradova pridonijeti stvaranju pozitivne konkurencije među lokalnim čelnicima zbog koje će, u konačnici, i život njihovih sugrađana biti bolji.

Ovih dana započeto višemjesečno istraživanje i vrednovanje naših gradskih sredina kulminirat će završnim proglašenjem pobjednika 4. listopada ove godine u šest kategorija i tri konkurencije - velikog (iznad 35.000 stanovnika), srednjeg (između 10.000 i 35.000) i maloga grada s najviše 10.000 stanovnika. Tri osnovne kategorije su kvaliteta života, gospodarstvo i obrazovanje s demografijom, mladima i socijalnom politikom. Posebne kategorije su Eco city, Smart city i Šampion fondova EU.

- Analiziramo i analizirat ćemo sve javno dostupne statističke podatke, provodimo i provodit ćemo ankete među gradovima, ali i među njihovim stanovnicima, te na taj način kreirati ljestvice gradova koji se imaju čime pohvaliti - ističe Vanja Sertić.

Sveobuhvatno vrednovanje pokazatelja naših gradova, primjerice u kategoriji kvalitete života, uključuje podatke o razini sigurnosti u gradovima, proračunskim izdvajanjima za kulturu i sport, cijenama nekretnina, broju parkirališnih mjesta i kvaliteti gradskog prijevoza. No, statistici ovaj izbor, kako ističe Ante Šalinović iz Ipsosa, dodaje iskaze samih građana, njihovu percepciju kvalitete života u sredinama u kojima žive i rade.

- Prošle smo godine sudjelovali u kreiranju metodologije za izbor grada s najvećom kvalitetom života u Hrvatskoj, povezujući različite statističke podatke s percepcijom zadovoljstva života u gradovima. Utvrdili smo kako pojedini parametar utječe na kvalitetu života te u konačnici rangirali gradove. Cilj nam je i u 2019. godini nastaviti s istraživanjem kvalitete života u hrvatskim gradovima, uz dodatnu nadogradnju metodologije kako bi dobili što točniji poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja - rekao nam je Šalinović.

Raznorodnost

Dok u “žrvanj” za najbolje gradove u tri konkurencije, kao i za nagradu Šampion fondova EU, ulaze svi gradovi, za ulazak u izbor najboljih Smart city i Eco city rješenja gradovi moraju sami istaknuti kandidaturu i dostaviti pripadajuću dokumentaciju. Nagrada Eco city traga za najboljim sredinama u gospodarenju otpadom, smanjivanju emisije štetnih plinova, prije svega u prometu i uporabi energije iz obnovljivih izvora za javnu rasvjetu i grijanje.

Uvođenjem posebne nagrade Smart city za tehnološki napredna rješenja u upravljanju gradom ili pružanju usluga građanima, ovaj izbor želi izmjeriti usklađenost lokalne samouprave sa suvremenim trendovima. Naše lanjsko istraživanje utvrdilo je veliku raznorodnost u primjeni smart rješenja koje gradske uprave pružaju svojim građanima.

Žestoka konkurencija lani: Aduti Varaždina puno jači od onih Pule

O jačini konkurencije koja je postignuta na prošlogodišnjem izboru najboljih gradova najbolje svjedoče imena gradova u najužem izboru i njihove reference. Primjerice, u završni izbor ušli su Dubrovnik, Varaždin, Pula, Samobor i Krapina. Aduti Varaždina, poput priznanja za najbolji Doing business sredinu u zemlji i čak 1902 tvrtke u gradu, pokazali su se jačima od, primjerice, Pule koja ima najveći broj tvrtki u odnosu na broj stanovnika.

Titule najboljih ponijeli su na kraju u konkurenciji za gospodarstvo, osim Varaždina u kategoriji velikih gradova, i Sveta Nedelja (srednji) te Krk, kao najbolji mali grad. U utrci za najbolji grad u obrazovanju i demografiji pobijedili su Čakovec, Umag i Pag, a Dubrovnik je u konkurenciji kvalitete života. Najbolji grad srednje veličine po kvaliteti života je Poreč, a Novigrad je isti epitet zaradio među malim gradovima.Jastrebarsko je dobilo nagradu za najbolja Eco city rješenja, a Rijeka je najbolji Smart city. Listu zaključuju Križevci koji su trijumfirali kao Šampion u fondovima EU.

Novac.hr