Kako nastaju boje? Zašto more i nebo prikazujemo plavom bojom? Kakve su boje u oku mog ljubimca? Što su to obojene riječi, kave su boje osjećaja, boje interkulturizma, boje otoka, postoje li zdrave boje? A koje je boje Hrvatska?

Odgovore na ova pitanja, ali i brojna druga koja si znanstvenici postavljaju kada su u pitanju boje ponudit će Festival znanosti, koji će se ove godine održati od 8. do 13. travnja u cijeloj Hrvatskoj. Sveučilište u Zadru je zahvaljujući velikom broju partnera pripremilo čak 183 aktivnosti koje će se provesti na Sveučilištu, u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, knjižnicama, pučkim otvorenim učilištima, kulturnim ustanovama...

- Tema ovogodišnjeg festivala su boje. O bojama možemo promišljati, boje možemo osjetiti, vidjeti, isprobati, a možda i ne vidjeti i upravo je tu onaj izazov znanstvenika da progovore o bojama, o nečemu što je tako svakodnevno i pored čega svakodnevno prolazimo. Navikli smo da je svijet u bojama a posao je znanstvenika da naše poglede i promišljanja malo usmjere pa će se one otkrivati kroz predavanja, radionice, panel rasprave, izložbe, tribine, scenske igre, predstave, laboratorijske vježbe, dakle niz različitih načina na koje ćemo najširoj publici zapravo ponuditi jedan drugačiji pogled na priču o bojama, najavljuje prorektorica za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

- Posebno nam je drago da se i ove godine možemo uključiti i da smo se uključili tako intenzivno u Festival znanosti, jer znanost se živi i slavi na Sveučilištu na vrlo različite načine. S jedne strane, kada govorimo o znanstvenoj produkciji i uopće o znanstvenom radu koji je temelj našega rada kao ustanove visokog obrazovanja, moramo naglasiti da smo u protekle dvije godine učinili velike iskorake. Imamo o tome niz pokazatelja. Primjerice, naši znanstvenici u 2017. i 2018. godini bilježe u prestižnim svjetskim bazama znanstvenih radova izniman porast citiranosti u odnosu na prethodno razdoblje. Konkretno, u bazi Web of Science porast citata naših znanstvenika sa Sveučilišta od 46 % u odnosu na 2016. i u bazi Scopus porast od 60%.To su uistinu rezultati na koje je vrijedno osvrnuti se i nastaviti dalje. Međutim, znanost ne smije ostati samo u krugovima znanstvene komunikacije. Transfer znanja mora se događati i kroz popularizaciju znanosti i njezino približavanje ljudima, a Festival znanosti je upravo to – niz aktivnosti koje će znanstvene spoznaje, postignuća i promišljanja približiti najširoj publici, kaže Stričević.

Važnost popularizacije znanosti zasigurno je bila u ideji British Councila, Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz Zagreba i hrvatskih sveučilišta kad su prije 17 godina počeli s Festivalom znanosti, uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja. Trebalo je na neki način omogućiti da zajednica uči o znanstvenim dostignućima u svom području rada ili interesa, senzibilizirati ljude za znanstvene spoznaje da razumiju posljedice tehnoloških dostignuća na promjene u društvu, promjene u životima, na neki način znanstvenim spoznajama potaknuti promišljanje kako njihova primjena mijenja život i služi napretku te poboljšati percepciju znanosti i znanstvenika u društvu. Popularizacija znanosti ponekad se doživljava manje zahtjevnom od drugih načina bavljenja znanošću, ali se na kraju pokazuje vrlo zahtjevnim zadatkom kako za znanstvena postignuća zainteresirati one koji nisu znanstvenici, posebice djecu. Djeca su zapravo idealna publika. Ona su po prirodi znatiželjna i otvorena za novo i drukčije.

- Sveučilište u Zadru nikada nije bilo intenzivnije uključeno nego ove godine te sa svojim partnerima nudi sadržajan, edukativan, bogat, zanimljiv program tijekom cijelog tjedna. Program se ne zbiva sam o na Sveučilištu, iako jest i na Sveučilištu, niti se zbiva samo u Zadru, već u cijeloj Zadarskoj županiji i dvije susjedne, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj. Ukupno imamo 105 nositelja aktivnosti koji su osmislili te programe za određenu publiku i koji ih izvode, ističe Stričević.

Teme nisu vezane samo uz znanost već i uz umjetnost i nisu vezane samo uz prirodne znanosti nego i uz druga znanstvena područja. Primjerice, u humanističkom području dio programa organiziran je na njemačkom, francuskom, ruskom, talijanskom, španjolskom jeziku, a neki poput radionice naslovljene "Wir знаем boje in plusieurs lingue extranjeras" uključuju više njih u jednoj cjelini. Uz nazive aktivnosti s početka teksta tu su i Boje u frazemima, Boje plijesni, boje zdravlja, Boje u liturgiji, Šarene alge, Mimikrija, Obojimo svijet zajedno, Boja kao determinanta poslijeratne arhitekture, Boje šume, Biljke i boje, Psihologija boja...

- Kako visokoobrazovni rad podrazumijeva učenje putem istraživanja, u Festival znanosti uključeni su i studenti koji i sami uče kako znanstvene spoznaje dijeliti sa zajednicom, zaključuje Stričević te poziva sve zainteresirane da se pridruže radionicama, predavanjima,  izložbama i drugim raznim događanjima na ovogodišnjem Festivalu znanosti.