Nizom komemorativnih skupova, mimohodom sjećanja i polaganjem vijenaca u Beogradu se u utorak odaje počast prvom demokratski izabranom srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću, ubijenom u atentatu 12. ožujka 2003., a iz srbijanske oporbe stižu poruke da je "neprimjereno" uspoređivati Đinđića s aktualnim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Premijerka Ana Brnabić s ministrima položila je vijenac u dvorištu zgrade vlade, gdje je Zoran Đinđić na današnji dan prije 16 godina ubijen hicima iz snajpera.

Vijence i cvijeće u Aleji velikana na Novom groblju, gdje je Đinđić pokopan, položili su članovi obitelji, prijatelji i nekadašnji Đinđićevi stranački kolege i poštovatelji.

Izaslanstvo Demokratske stranke(DS), čiji je Đinđić bio predsjednik, predvodio je današnji čelnik DS Zoran Lutovac.

"Ovo ne treba shvatiti kao njegovanje kulta ličnosti, već kao želju da se političko naslijeđe Zorana Đinđića njeguje i poštuje, da baštinimo političke ideje i filozofiju koju je on u Srbiji provodio", rekao je novinarima Lutovac.

Vijence su u Aleji velikana položili i predstavnici Nove stranke (NS) Zorana Živkovića, koji je vodio vladu nakon Đinđićeva ubojstva.

"Da je Zoran Đinđić živ, Srbija bi već pet godina bila u Europskoj uniji. To bi danas bila država u kojoj bi sudovi radili svoj posao, parlament bi bio hram demokracije, gdje bi vlade padale na izborima, ali bez bilo kakvih prizemnih manira koje ima današnja vlast", ocijenio Živković u povodu obljetnice Đinđićeva ubojstva.

Tradicionalni mimohod "Šetnja za Zorana" središnjim gradskim ulicama do Aleje velikana organizirala je Liberalno-demokratska partija, čiji je predsjednik Čedomir Jovanović bio blizak Đinđićev suradnik.

Reagirajući na današnji odnos javnosti i pokušaje pojedinih pripadnika vlasti u Srbiji da usporede Đinđića i aktualnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, donedavni predsjednik Demokratske stranke Bojan Pajtić nazvao je to "licemjernim" i "neprimjerenim".

"U velikoj mjeri srpska javnost ima licemjeran odnos po kojem je Zoran Đinđić dobar kad je mrtav, a nije bio dobar dok je bio živ. Nisu ga željeli shvatiti kad je bio živ", rekao je Pajtić za N1, naglašavajući da Đinđić nije bio sklon populističkim manirama.

"On je bio čovjek britkog uma, vrlo jasne misli i nije bilo kompromisa u onome što je izgovarao i činio, dakle nije povlađivao većinskom raspoloženju kao što danas to čine neki populistički političari", rekao je Pajtić.

On je naglasio kako je "neprimjereno" uspoređivati Đinđića i sadašnjeg predsjednika Vučića.

"Uspoređivati radnu etiku Zorana Đinđića koji je bio vrhunski znanstvenik i Aleksandra Vučića, čovjeka koji u životu nikad ništa nije radio, u najmanju je ruku potpuno neprimjereno. Uspoređivati njegov intelekt s Vučićevim, usporediti njegovu etiku odgovornosti s Vučićevom 'etikom dobrih namjera' jest nešto što ne može stajati", naglasio je Pajtić.

Zoran Đinđić, po obrazovanju filozof s doktoratom prestižnog njemačkog sveučilišta u Hedelbergu, bio je proeuropski političar i jedan od utemeljitelja Demokratske stranke, a od siječnja 1994. do ubojstva i njezin predsjednik. Bio je i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda (1997.) poslije 1945. godine te prvi srbijanski premijer poslije pada režima Slobodana Miloševića listopada 2000. i dolaska na vlast Demokratske oporbe Srbije (DOS).

Početkom Đinđićeva mandata pokrenut je proces demokratizacije društva, brojne ekonomske i socijalne reforme, a njegova vlada snažno se zalagala za suradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine (ICTY). U vrijeme Đinđićeve vlade uhićeno je i Den Haagu izručeno nekoliko haških optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

“Gledajte u budućnost. Tamo ćemo se susresti vi i ja”, jedna je od Đinđićevih poruka kojom je, nakon višegodišnje vladavine režima Slobodana Miloševića i dugogodišnjih sankcija međunarodne zajednice, rata i teških ratnih posljedica, pokušavao motivirati sunarodnjake, građane Srbije i političke neistomišljenike, na promjene i neophodne reforme, s namjerom da Srbiju odlučno povede ka Europi.

Zoran Đinđić ubijen je hicima iz snajpera 12. ožujka 2003. godine ispred ulaza u zgradu srbijanske vlade, a za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora osuđeni su časnik tadašnje Postrojbe za specijalne operacije (JSO) resora državne sigurnosti Zvezdan Jovanović, kao izravni počinitelj te nekadašnji zapovjednik JSO Milorad Ulemek - Legija.

Politička pozadina atentata na Zorana Đinđića, unatoč pritiscima javnosti i dijela političkih stranaka, nikad nije otkrivena.