U Samostanu svetoga Frane svečano je obilježena 661. obljetnica Zadarskog mira, mirovnoga ugovora kojim je hrvatska obala sa svim svojim otocima, prvi put nakon kralja Zvonimira, bila oslobođena od mletačke vlasti.

Nastupom Donatića, dječje folklorne skupine OŠ Zadarski otoci, i unošenjem Zastave mira, u Samostanu svetoga Frane sedmu godinu zaredom je ta škola obilježila potpisivanje mirovnoga ugovora koji je i sedam stoljeća kasnije jedinstven simbol. Fra Anselmo Stulić:

"Mi se radujemo, svake godine se ovdje okupljamo i u ovom ambijentu tražimo nova rješenja da budemo mirotvorci u vremenu u kojemu nemir prijeti čovječanstvu."

A nada čovječanstvu su najmlađi. Obilježavanjem Zadarskoga mira iz 1358. učenici osnovne škole na Bilom brigu oživljavaju gradsku baštinu, ali i promiču rješavanje problema nenasilnim putem, kaže njihova učiteljica i voditeljica Muzeja u školi, Anamarija Botica Miljanović:

"Ove godine nam je naglasak na 800. obljetnici razgovora između svetoga Franje i sultana. Taj se slavni razgovor dogodio 1219. godine, to je primjer miroljubivog načina, kao što je i Zadarski mir, rješavanja sukoba nenasilnim putem."

A mir rađa i napredak. Na tom tragu je i izjava predsjednika Europske mreže mjesta mira, Eduarda Bassa:

"Ovaj mirovni sporazum koincidira s velikim razvojem grada. Zadar je postao središte Dalmacije i mnoge su se institucije tada razvile. Važno je zato govoriti o miru, ali isto tako i o posljedicama mira. Mislim da je ovaj sporazum za Zadrane iznimno važan."

I povjesničar Mladen Ančić ističe kako je Zadarski mir, potpisan između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, za posljedicu imao činjenicu da su se Mlečani morali odreći svojih posjeda u Dalmaciji, ali su i dalje trgovali na istočnom Jadranu. Potpis u sakristiji crkve svetoga Frane donio je, dakle, mir ali i napredak jer su dalmatinski gradovi postali žarišne točke kulturnog i gospodarskog razvoja svoga zaleđa.