U Hrvatskoj je 2018. godine rođeno 791 dijete više nego godinu prije. To je najveći porast broja rođene djece u posljednjih deset godina. Prema podacima svih hrvatskih bolnica u 2018. na svijet je došlo 36.890 djece.

Iako se prvi podaci o broju rođenih u Hrvatskoj objavljuju tek u veljači, tim portala Gradonacelnik.hr prikupio je podatke iz svih hrvatskih bolnica po kojima je prošle godine u većini hrvatskih rodilišta rođeno više beba nego godinu ranije.

Najveći plus u apsolutnim brojkama, očekivano, bilježe Zagreb i Split, a na trećem mjestu je Bjelovar. Gledano u postocima, najveći rast zabilježen u metkovačkom rodilištu - čak 39 posto

Portal Gradonačelnik.hr proveo je istraživanje u kojem su obuhvatili sve hrvatske bolnice, a brojke koje su od njih dobili govore da je tijekom prošle godine rođeno 791 dijete više nego u 2017. godini.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. godini u Hrvatskoj je rođeno 36.556 djece, a prema istraživanju koje su proveli na ovom portalu, u 2018. godini je samo u rodilištima državnih bolnica rođeno 36.890 djece. U godini prije u tim bolnicama rođeno je, pak, 36.099 djece.

Napominju da to nisu konačni ni službeni podaci, ne obuhvaćaju privatne klinike, djecu rođenu kod kuće ili drugdje, a u nekim slučajevima izgledno je riječ o stranim državljanima koji su rođeni u Hrvatskoj.  Međutim, u svakom se slučaju radi o značajnom povećanju broja djece rođene u bolnicama u Hrvatskoj.

Je li riječ o početku pozitivnih trendova ili tek prirodnoj demografskoj oscilaciji, prerano je govoriti, pogotovo dok i službeni podaci ne potvrde ove brojke, no činjenica je da je ovo skok kakav u Hrvatskoj nije zabilježen od 2009. godine (2012. i 2016. zabilježen je veći broj živorođene djece, no ne toliki). Broj je posebno značajan kada se uzme u obzir broj hrvatskih građana mlađe dobi koji je odselio u inozemstvo.

Najveće povećanje u Zagrebu i Splitu, najveći pad u Osijeku i Dubrovniku

Ukupno gledano, prošlu je godinu u plusu, odnosno s većim brojem rođenih beba nego godinu ranije završilo 16 gradova, a negativni trendovi i dalje su prisutni u njih 12.

Gledajući apsolutne brojke, najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Najveći pad broja novorođene djece bilježe rodilišta u Slavoniji, među kojima prednjači osječko ali, zanimljivo, drugi najveći pad bilježi dubrovačko rodilište. I ovdje moramo napomenuti da naravno nemaju svi gradovi rodilišta, te da broj djece rođene u pojedinima ne znači puno za natalitet u tom gradu već i u cijeloj regiji koja gravitira njima, te da su neka rodilišta referentni centri u koje se upućuju teže i problematične trudnoće.

Gledano u postocima, najveće povećanje bilježi metkovačko rodilište - čak 39 posto, a slijede Knin, Ogulin i Bjelovar.

Podatke o većem broju rođene djece potvrđuju i privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio rezultate do kraja studenog, a privremene podatke do kraja godine objavit će sredinom veljače. Prema tim podacima, do kraja studenog u Hrvatskoj je rođeno 34.192 djece, što je 394 više nego u prvih 11 mjeseci 2017. godine, kada je rođeno 33.798 djece.

Pronatalitetne mjere učinak donose u dužem razdoblju

Prof. dr. Krešimir Ivanda s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pojašnjava da pronatalitetne mjere učinak pokazuju u srednjem i dužem roku. "Činjenica vezana uz populacijsku politiku zemalja koje ju dobro provode, jest da pronatalitetne mjere daju utjecaja tek kad su stabilne i obuhvaćaju nekoliko aspekata, od kojih je najvažniji položaj žena na tržištu rada.

Mjere koje se kod nas percipiraju kao pronatalitetne mjere su u stvari kozmetičke mjere socijalnog karaktera i nemaju neki pozitivan učinak na fertilitet. Danas su u dobi za rađanje žene koje su u prosjeku više obrazovane i više sudjeluju na tržištu rada nego ikad prije, a u tom smjeru nije išlo nikakvo sustavno pozitivno diskriminiranje zaposlenih žena“, komentirao je Ivanda.