Seksistički plakati povučeni su iz tramvaja, ali seksizam je ostao u javnom prostoru.

"Ako budeš radila na karijeri tko će se brinuti za djecu?! Nemoj se previše smijati, imat ćeš previše bora! Ajde, stara, tebi je mjesto u kuhinji!", su odgovori na pitanje – čega ste se sve naslušale samo zato što ste žensko?

Rezultat je to naše ankete koju smo proveli na glavnom zagrebačkom trgu, kako bismo dobili odgovore koji čine život svake žene od rođenja pa sve do njezine do smrti, piše Rtl. Muškarcima ovakve rečenice nikada nisu upućene, a žene ih slušaju cijeli život – samo zato jer su žene.

"Bog nije stvorio ženu za mudraca, nego madraca", rekao je Anto Kovačević, bivši saborski zastupnik. 
 
Ovom podcjenjujućom rečenicom, izrečenom kolegici u Hrvatskom saboru 2001., saborski zastupnik pokazao je hrvatskoj javnosti što je seksizam. 
 
"Seksizam je dovođenje osobe u podređen položaj na temelju njenog spola, isključivo na temelju spola", objašnjava Nataša Vajagić, koja vodi Facebook stranicu Seksizam naš svagdašnji. 
 
Koji je to spol svakoj ženi je kristalno jasno. A od nečuvene izjave Ante Kovačevića prije 18 godina društvo, čini se, nije puno napredovalo.
 
"Kada se izvještava o političarkama, glumicama, sportašicama ili ženama sportaša uvijek je u prvom planu njihov fizički izgled, seksualno ih se objektivizira, a nekakva njihova postignuća ili uspjesi dolaze eventualno na kraju", kaže Nataša Vajagić, Facebook stranica Seksizam naš svagdašnji.
 
Udruga u kojoj Nataša radi dala si je truda bilježiti takve izjave u javnom prostoru. Posla imaju svakodnevno, a njihovo istraživanje pokazuje da su u prosjeku pet posto svih objavljenih naslova u medijima koji se odnose na žene - seksistički. 
 
"Vi ste žensko pa to nećete moći! Tenis je sport za dečke, a ne za cure! Pranje suđa je ženski posao, zar ne?!", su isto par učestalih komentara. 
 
Diskriminacija žena u svakodnevnom životu ogleda se i u jeziku. Zrinjku Glovacki Bernardi, profesoricu germanistike sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu to je motiviralo da objavi knjigu, preciznije – istraživanje, pod naslovom - Kad student zatrudni. Naime, u svim službenim opisima zanimanja navođeni su isključivo muški oblici.
 
"Neke studentice na FF-u su podnijele molbu da im se izda diploma s njihovom titulom u ženskom obliku, međutim je dekan tadašnji to odbio uz službeno objašnjenje da u službenoj nomenklaturi postoji samo muški oblik. Prema tome htjela sam ukazati da bi i u jeziku žene trebale biti prisutne", kaže.

Zahvaljujući naporima Gordane Lukač Koritnik, pokojne pravobraniteljce za ravnopravnost spolova, u oglasima za posao u zagradi je dodano m/ž, no oglasi su još uvijek najčešće u muškom obliku. U muškom rodu stoji još uvijek i cijeli hrvatski Ustav, osim u djelu u kojem se spominje majčinska uloga žene, pa je tako prije nekoliko mjeseci prijedlog zakona Blaženke Divjak, ministrice obrazovanja napisan u ženskom rodu - odbijen.

"Kada se govori o ženskoj osobi, bez obzira na njezinu funkciju, ona se oslovljava imenom, tako imamo i predsjednica Republike u tiskanim medijima je vrlo često Kolinda, nismo imali prije nje ni Ivu ni Josipa, prema tome tu se vidi taj stereotip žene kao osobe drugog ranga", kaže Zrinjka Glovacki Bernardi sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Različitost odnosa prema djevojkama i mladićima na istu temu, nedavno je došla do izražaja plakatima kojima je ZET oblijepio svoje tramvaje u pokušaju da mlade upozori na štetnost alkohola.

Kod žena dovodi do neopreznog upuštanja u spolne odnose s nepoznatim osobama, poremećaja u ciklusu i trudnoće.

Kod muškaraca povećava spolnu želju, ali smanjuje spolnu moć i erekciju, što rezultira gubitkom samopouzdanja.
 
Odgovorni su se kasnije vadili na nespretnost, a nakon burne rekacije javnosti, sporni plakati su uklonjeni.

"Ne mogu biti inženjer jer je to muško zanimanje. Zašto se šminkaš? Zašto treniraš muške sportove?", su daljni komentari upućeni ženama. 

Umjesto da u javnim nastupima promiču ravnopravnost spolova kao jedan od temelja demokratskog društva, neki još uvijek čvrsto slijede put „mudraca“ Kovačevića. Istup saborske zastupnice o kiretaži bez anestezije, te više od 400 sličnih svjedočanstava žena koje su joj se pridružile popraćen je nevjerovatnim izjavama – mahom muškaraca.

"Nije istina da je odnos prema ženama u Republici Hrvatskoj loš. Imamo mali problem, a to je problem komunikacije", kaže Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a u Zagrebu, u 2018.godini. 

"Žene nemaju što javno govoriti, nego su nam trebale slati anonimno mail pa bismo mi to rješili", rekao je 2018.godine Deni Karelović, prestojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split.

Podcjenjivačkim obraćanjem ženama, neugodno je iznenadio i premijer, i to ne jedanput. 

"Molim vas da jednim velikim aplauzom damo jednoj vrhunskoj sportašici i čelnici Ureda za sport Janici Kostelić potporu, jer ona se sad bavi drugom važnom disciplinom za Hrvatsku, a to je demografija!", rekao je Andrej Plenković iz stranke HDZ-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske u 2018-toj godini. 

"Slatki ste, Damira!", kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Za neprikladno obraćanje kolegici Damiri Gregoret, premijer se naknadno ispričao, no svođenje vrhunske sportašice Janice Kostelić na reproduktivni stroj, nije vidio problematičnim. Omalovažavanje žena zagrebačkom gradonačelniku, Milanu Bandiću, čini se, prirodnim načinom komunikacije sa ženama. 

"Ja svima dam, da sam žensko bio bih najbolje žensko", rekao je Milan Bandić (BM365), gradonačelnik Zagreba.

U zadnjem ispadu, u već uobičajeno bahatoj maniri, umjesto da odgovori na postavljena pitanja, pola sata se svađao s novinarima, a kolegice koje su radile svoj posao poistovjetio je s vranama. 

"Vas dvije grakćete. Kao vrane", rekao je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.

"Obilježja koja se pripisuju životinjama čiji naziv je imenica ženskog roda onda je u pravili nešto negativno, glupa ko koza, guska, krava. Međutim, netko je vjeran kao pas, dakle, muški rod, ili hrabar kao lav", objašnjava Zrinjka Glovacki Bernardi sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Uz političko umijeće kojim se Bandić voli pohvaliti, ovakvo primitivno izražavanje ili društvenih stereotipa potpuno je nespojivo. No, to čini se ne uviđa niti jedna od brojnih članica njegova stranačkog kluba. Niti jedna se nije javno suprotstavila njegovom učestalom vrijeđanju žena.  

"Donio mi je buket cvijeća time sam zadovoljna", rekla je Milanka Opačić, Klub Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. 

Borbu za ravnopravnost žena kroz povijest, prvenstveno su vodile žene same.  Da ih je bilo lako zaustaviti cvijećem, političkom trgovinom ili laskanjem, ne bi bilo niti glumica, niti sportašica, niti liječnica, niti znanstvenica, niti novinarki. Marija Jurić Zagorka, Nada Dimić, Vesna Parun ili Marija Braut samo su neke u nizu velikih žena koje su nas zadužile. Kolegice s portala H-alter prebrojale su ulice u 64  grada u Hrvatskoj i došle do porazne statistike kada su u pitanju ženska imena ulica i trgova u Hrvatskoj.

"Naše istraživanje u kojem smo analizirale polovicu hrvatskih gradova, točnije 15 tisuća jedinica pokazuje da niti 300 ulica trgova, parkova i puteva je nazvano po ženama", kaže Ana Kuzmanić, portal H-Alter. 

Nevjerojatan je podatak da čak jedanaest gradova u Hrvatskoj nema niti jednu ulicu niti javni prostor nazvan ženskim imenom.

"Najveći broj ulica spada na Ivanu Brlić Mažuranić i Mariju Jurić Zagorku, što je svakako pohvalno, ali isto tako dobar dio spada na, neću reći izmišljena, ali više spada u neku fantastiku, na neke gospe i vile", kaže Ana Kuzmanić, portal H-Alter. 

Ovo pokazuje kako se percipiraju žene koje su svojim uspjesima zaslužile da se pamte. Umjesto toga većina ih je prepuštena zaboravu.

"Znamo da ima ogroman broj žena koje su zadužile čovječanstvo i dalje su one na marginama, žena se danas promatra, što možemo vidjeti kroz razne političke rasprave, i o reproduktivnim pravima i o pitanjima rada, porodiljnog dopusta i svega sličnog, žene su tu na margini" govori Ana Kuzmanić, portal H-Alter. 

U svom životu jedna od tri žene doživjet će neki oblik nasilja, seksualnog, psihičkog ili fizičkog.

"Govorili su mi da ne mogu imati takav karakter, da zar ću kasnije i mužu tako odgovarati, ali na kraju sam našla dečka koji poštuje moje mišljenje", rekla nam je jedna žena koja je željela ostati anonimna. 

"Od mene je vlasnik dotične agencije tražio seksualne usluge, što sam žustro odbila i nikad se više nisam pojavila", rekla je druga žena bez potpisa. 

"Često mi je muž rekao drži se ti kuhače i šerpe, i sve će biti dobro, a ja sam rekla i ja imam pravo kao i ti, položila sam vozački, odgojila petero djece, i ravnopravni smo!", izjavila je treća anonimna sudjelovateljica.

Sve žene s kojima smo razgovarali tijekom našeg malog eksperimetna na ulicama Zagreba točno su znale o čemu je riječ. O borbi koja se vodi svaki dan ispočetka.