HAC je odlučio podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama, a predsjednik Uprave sitiče kako se ne radi o represivnoj mjeri

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Boris Huzjan za Jutarnji list je, između ostalog, govorio o novom sustavu naplate cestarine te kazao kako se intenzivno radi na analizama mogućih tehnoloških rješenja sustava. 

"U ovom trenutku sigurno je da će se naplata cestarine vršiti na temelju udaljenosti, i to bez zaustavljanja vozila, odnosno bez rampi. Razmatraju se sve poznate tehnologije koje to omogućavaju te će se nakon detaljne analize po nizu kriterija odabrati optimalno rješenje.

Očekujemo da će početkom 2019. biti poznato koji će se sustav primjenjivati, sredinom 2019. planiramo krenuti s pripremom natječajne dokumentacije za nabavu, a 2021. trebalo bi krenuti s implementacijom", kazao je.Na pitanje je li točno da će se na naplatnim kućicama snimati svi automobili i mjeriti njihova brzina te da će policija kažnjavati vozače koji, primjerice, od Zagreba do Dugopolja stignu za manje od tri sata, Huzjan odgovara kako je HAC odlučio podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama. 

'Uvođenjem nadzora povećat će se sigurnost prometa'

"Nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija... Iskustva Nizozemske, gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno još 2001. na autocesti E19 između Rotterdama i Delfta, ukazuju na učinak smanjenja prekoračenja brzine kretanja vozila ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50 posto. Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama povećat će se sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, a to će se reflektirati i na način ponašanja vozača na ostalim cestama", kazao je.

Tvrdi kako će se nadzor brzine vršiti mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama.  "Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine. Time želimo postići pravodobno upozorenje jer namjera nije u kažnjavanju. Cilj nam je da se svijest o brzini, a ujedno i ovaj projekt, primijeni na sve ceste u Hrvatskoj. Smatram da je najbitnije načelo prometne politike ljudski život, i to mora biti ispred potrebe za mobilnosti", kazao je.

Huzjan je također istaknuo kako su Hrvatske autoceste spremne za nadolazeću zimu. "U zimu ulazimo s punim kapacitetima. Pripreme za zimu počeli smo s prvim danima ljeta pa su nam sada solane i silosi puni, a trenutačno na raspolaganju imamo oko 50 tisuća tona soli. HAC u zimskom razdoblju održava 28 milijuna kvadratnih metara asfaltnih površina, što uključuje 2211 kilometara kolnika autocesta, 107 odmorišta i 105 čvorišta. Za zimsku službu spremno je oko 800 radnika i gotovo 180 teretnih i specijalnih vozila", kazao je Huzjan za Jutarnji list.