U 449 od ukupno 556 općina i gradova u Hrvatskoj u nepunih sedam godina - od travnja 2011. do kraja 2017. godine - zabilježen je ukupan pad broja stanovnika, a u njih čak 105 pad je iznosio 15 ili više posto!

Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku koji je procijenio broj stanovnika po općinama i gradovima uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu, odnosno razlici između umrlih i rođenih u tom periodu, te službene podatke o iseljavanju.

Broj stanovnika smanjio se i u velikim gradovima. Od četiri najveća, porast je zabilježen samo u Zagrebu, i to skroman - od 1,8 posto stanovnika, javlja Jutarnji list.

Ostala tri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika zabilježila su pad - Split od 3,8 posto, Osijek od 4,5 posto, a Rijeka od 7,4 posto.

Među županijskim središtima najveći je pad broja stanovništva pretrpio Vukovar, koji je u promatranom periodu izgubio svakog šestog stanovnika: u Vukovaru je, na temelju podataka za proteklih sedam godina, umiralo dvostruko više ljudi nego što se rađalo djece, a iseljenika je bilo trostruko više nego doseljenika.

Posebno je vidljiv val odseljavanja u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju: 2012. godine iz Vukovara su se u inozemstvo odselila 34 stanovnika, a lani njih 473. I to 473 osobe koje su uredno odjavile boravište i prijavile se u inozemstvo - one koji su otišli bez službene odjave službena statistika ne bilježi.

Od ostalih županijskih središta porast stanovništva zabilježili su samo Dubrovnik (3,6 posto) i Čakovec (2,3 posto). Sisak, Požega i Slavonski Brod izgubili su više od osam posto stanovnika.

Grad s najvećim padom stanovništva je Hrvatska Kostajnica: u njoj je 2011., prema podacima DZS-a, živjelo 2756 stanovnika, a na kraju 2017. njih 712, odnosno 26 posto!

Glina je također ostala bez svakog četvrtog stanovnika, Knin i Pakrac bez svakog petog, Ilok i Županja bez svakog šestog...