Vijeće Europe (VE) zatražilo je u petak da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima, na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije.

Udruge koje pomažu migrantima optužuju vladu za nehuman odnos snaga sigurnosti prema migrantima s Bliskog istoka koji preko Hrvatske pokušavaju stići do bogatijih zemalja zapadne Europe.

Zagreb te optužbe odbacuje, tvrdeći da ima jednu od najobučenijih europskih policija koja profesionalno čuva hrvatske, ujedno vanjske granice Europske unije.

Ocjenjujući informacije nevladinog sektora "dosljednima i utemeljenima", čini se da povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović više vjeruje domaćim aktivistima, UNHCR-u i pučkoj pravobraniteljici.

"Pozivam hrvatske vlasti da otvore hitne, učinkovite i neovisne istrage svih zabilježenih slučajeva kolektivnog protjerivanja i navoda o nasilju nad migrantima, kao i ostalih kaznenih djela poput krađe te da poduzmu sve nužne mjere kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo", napisala je Mijatović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću.

"Također pozivam vlasti da svima koji žele zatražiti azil osiguraju pošten i učinkovit postupak", dodala je.

Prema UHNCR-u, Hrvatska je od početka 2018. kolektivno protjerala 2500 migranata. Njih 1500 prijavilo je da im nije bilo omogućeno zatražiti azil, a 700 se požalilo na premlaćivanje te na krađu novca i mobitela.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović navela je u izvješću za 2017. da vlada nije odgovorila na njezine zahtjeve za informacijama o istragama o policijskom nasilju nad migrantima.

Mijatović u pismu premijeru kaže da je svjesna izazova s kojima se Hrvatska susreće, ali ističe da svi napori u upravljanju migracijama moraju biti u skladu s vladavinom prava i obvezujućim međunarodnim pravnim načelima.

"To se posebno odnosi na apsolutnu zabranu mučenja te nehumanog i ponižavajućeg ponašanja ili kažnjavanja prema članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima te zabranu kolektivnog protjerivanja (članak 4. protokola 4 konvencije) koji se odnosi podjednako i na tražitelje azila i na ilegalne migrante", rekla je Mijatović.

Bježeći pred ratovima, siromaštvom i progonima, ilegalni migranti rutom od Grčke, Albanije te BiH i Srbije pokušavaju preko Hrvatske stići do bogatijih zemalja Europske unije.

Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine zabilježilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, četvrtinu više nego lani.

"Ovo je jedna od najsposobnijih i obučenijih graničnih policija u Europi. 6500 ljudi fleksibilnih i profesionalnih. Znamo se nositi s kriznim situacijama', rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

'Hrvatski policajci rade po zakonu. Zakon je takav da policija štiti granicu od državnih migracija. Ne samo da je to hrvatski zakon, to je i šengenski zakon', istaknuo je.

Vijeće Europe međunarodna je organizacija 47 država članica šire europske regije čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Najveći doseg organizacije sa sjedištem u Strasbourgu je donošenje Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.