Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) početkom tjedna objavio je Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2017. godine, iz kojeg je razvidno da se negativni demografski trendovi nastavljaju bez obzira na proklamiranu politiku demografske obnove vlade Andreja Plenkovića.

U odnosu na 2009. godinu, u kojoj je rođeno 44.515 beba, najviše u posljednjih 17 godina, pa do danas, Hrvatska je u stalnom padu koji je tek nakratko zaustavljen prošle godine, piše tportal. 

U Hrvatskoj se danas rađa gotovo sedam tisuća djece manje godišnje nego prije deset godina ili, preciznije, 7195 novorođenčadi je došlo na svijet manje prošle u odnosu na 2008. godinu.

Prema dobi majke, najveći udio u porodima od 34,03 posto odnosi se na rodilje u dobi od 30 do 34 godine, slijede porodi žena u dobi od 25 do 29 godina u udjelu od 28,39 posto, 18,01 posto poroda odnosi se na žene u dobi od 35 do 39 godina, a svi ostali porodi imaju znatno manji udjel.

U Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj poroda u mlađim dobnim skupinama i porast u starijim dobnim skupinama, što je povezano sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji u sve kasnijoj dobi dobivaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenih pitanja te se sve kasnije odlučuju na stvaranje obitelji.

Sve manji broj žena se odlučuje za rađanje u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, navodi se u ovom izvješću.

Promjene vezane uz smanjenje udjela djece koju su rodile žene u dobi ispod 20 godina te povećanje broja majki iznad 35 godina bilježe i druge zemlje u okruženju. Za Hrvatsku prvi put u 2005. godini, a potom i u svim narednim godinama, nalazimo da je broj živorođene djece viši u skupini žena u dobi od 30 do 34 godine nego u skupini žena u dobi od 20 do 24 godine, s trendom porasta.