Događaji

Glasnik Sveučilišta u Zadru

Što donosi peti broj "Lanterne"?

Što donosi peti broj
Leonard Kvarantan

Iz tiska je izišao peti Glasnik Sveučilišta u Zadru Lanterna, koja i u ovom broju prikazuje aktualnosti sveučilišnog života u šestomjesečnom vremenskom isječku.

Pojedinačna i skupna predstavljanja aktivnosti najrazličitijih sadržaja potvrda su osiguravanju kvalitete rada nositelja aktivnosti te, institucionalno, osiguravanju kvalitete rada Sveučilišta, ističe u uvodnom slovu rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

"Zabilježeni doprinosi kolegica i kolega iz svih područja znanstvenog i profesionalnog rada potvrđuju kako i koliko su pojedinci i male skupine, zaronjeni u znanstvene izazove, korisni ne samo u oblikovanju naše sveučilišne zajednice, nego i društvu. Kulturne, sportske, obrazovne i druge aktivnosti profesora i studenata Sveučilišta u Zadru predstavljene u ovom broju samo su malen dio onoga što čini našu sveučilišnu svakodnevicu. Dijelimo stoga veliko zadovoljstvo i ponos s djelatnicima svih sveučilišnih sastavnica jer i ova Lanterna pokazuje odgovorno prihvaćanje strateških smjernica Sveučilišta, ozbiljnost, angažiranost, dinamičnost, učinkovitost, rezultate i zasluge", ističe rektorica Vican.

Glavna tema broja je projekt GAL (Geospatial Analysis Laboratory), odnosno uspostava Laboratorija za geoprostorne analize pri Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Njime će se okupiti interdisciplinarni tim znanstvenika iz različitih znanstvenih područja (geografija, arheologija, geodezija, agronomija), koji će uz pomoć uređaja namijenjenih prikupljanju podataka (terestrički laserski skener, 3D skener, aeroLiDAR, bespilotna letjelica, multispektralna i termalna kamera), provoditi znanstvena istraživanja neovisno o površini istraživanog područja ili potrebnoj preciznosti. Prva tema istraživanja predviđena za izvođenje je razvoj višekriterijskog modela održivog upravljanja na području sedrotvornih vodotokova na primjeru Skradinskog buka.

Dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu u intervjuu naslovljenom "Klimatske promjene su realnost, a naša djeca još uče da su fosilna goriva primarni izvor energije" progovara o problematici onečišćenja i zaštiti okoliša, posebice mora. Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, istraživač nacionalne povijesti 20. stoljeća kaže kako se o zločinima iz razdoblja komunizma ni danas u Hrvatskoj ne može potpuno slobodno govoriti, dok muzikologinja dr. sc. Katica Burić Ćenan s Odjela za etnologiju i antropologiju otkriva javnosti malo poznato porijeklo klapskog pjevanja.

Ono je nastalo u 19. stoljeću u konobama dok su se ljudi odmarali od posla, a iako je uzore imalo u mediteranskim pjesmama, šlagerima, šansonama, ilirskim budnicama iz vremena Narodnoga preporoda, utjecaj glagoljaškog crkvenog pjevanja bio je ključan.

Dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, angažiran je na projektu „Hajdučkom suradnjom i volonterstvom do društvenog razvoja“ koji je inicirala Udruga Naš Hajduk.

U njemu sudjeluje više partnera, a Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru zadužen je za program „Hajdučka demokracija se isplati“, čiji je cilj povećanje demokratske kulture te društvenog i volonterskog angažmana mladeži. Krajnji cilj istraživanja je vidjeti isplati li se „hajdučka demokracija“, tj. oblik demokratskog upravljanja koji se primjenjuje u Našem Hajduku. "Iz nedavnog razvoja događaja u Hajduku već se pokazuje da se hajdučka demokracija zaista isplati. Demokratska načela u odlučivanju iznimno su vrijedna praksa, što je gotovo presedan u hrvatskom sportu", ističe Krolo.

Na ukupno 80 stranica ovog broja iznosi se pregled najvažnijih događanja na Sveučilištu u Zadru, a poseban dio posvećen je aktivnostima studenata u organizaciji različitih kulturnih i znanstvenih događanja, sudjelovanjima na sportskim natjecanjima, mentorstvu mlađih studenata koji tek dolaze na Sveučilište i sl.

Lanterna se može besplatno preuzeti u svim prostorima Sveučilišta u Zadru.

 


Reci što misliš!