Za gradnju kontejnerskog terminala u Gaženici, nove faze razvoja teretne luke, potrebne su velike količine kamenog materijala, a u kombinaciji je ponovno siliko-manganska troska

U sjeni aktualnih kontroverzi oko izbora koncesionara za kruzersku luku u Gaženici obavljaju se pripreme za daljnju fazu razvoja ovog širokog lučkog područja. Jer, osim stare teretne luke koja je u koncesiji Luke Zadar d.d. zatim novoizgrađenog trajektnog i kruzerskog terminala te ribarske luke, u planu je i gradnja kontejnerskog terminala i to u dvije faze.

U prvoj fazi kontejnerski terminal bi se gradio na području između kruzerskog pristaništa i stare teretne luke, a u daljnjoj fazi, ako do nje dođe, na istočnom dijelu sadašnje teretne luke. Investicija je to od kojih 30 milijuna eura, kako je naznačeno u planovima Lučke uprave Zadar.

Za gradnju ovog terminala trebat će ponovno ogromne količine nasipanog, uglavnom kamenog materijala, a izgleda da je kao i prilikom dosadašnje gradnje Gaženice u kombinacijama za materijal kojim će se nasipati i tzv. „crno brdo“.

Poznato je, da je ta siliko-manganska troska s područja šibenskog TEF-a dopremljena na područje Biljana Donjih s tim što je tvrtki koja je dobila dozvolu da to otpremi iz Šibenika bilo obećano da će glavnina toga biti ugrađena u Gaženicu.

No onda su se dogodile političke promjene, naglo osviješteni lokalni ekolozi su se počeli buniti zbog opasnog otpada koji ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, a sad se čeka konačno rješenje ovog problema.

MLM Group nije u stečaju nego u predstečajnoj nagodbi

Župan Božidar Longin je na jednoj od proteklih sjednica Županijske skupštine najavio da će se problem „crnog brda“ riješiti u roku pola godine, jer da je tvrtka koja je odvozila trosku iz Šibenika otišla u stečaj. No situacija je malo drukčija, MLM Group je u predstečajnoj nagodbi, što znači da i dalje ima pravo raspolagati „crnim brdom“ koje je osnovna vrijednost za postizanje nagodbe odnosno podmirenja potraživanja vjerovnika među kojima je i država.

Međutim, istovremeno traju i drugi pokušaji da se iskoristi „crno brdo“ koje očito nije bezvrijedan otpad nego iskoristivi materijal, koji je već korišten u cestogradnji. Nedavno smo saznali kakve je dogovore župan Longin, možda kao predsjednik Lučke uprave Zadar, pokrenuo u cilju ostvarenja svog obećanja.

Naime tvrtka Grit Inter iz Zagreba, koja priprema postavljanje postrojenja za recikliranje otpadnog grita iz brodogradnje u nekadašnjim pogonima THC-a na Bravaru ponad Obrovca, navodno ima rješenje i za „crno brdo“. Prije pola godine je vlasnik Grit Intera Ivan Prižmić na našem portalu eZadar.hr najavio namjeru da „opere“ svu tu trosku nagomilanu kod Biljana Donjih.

Naime tvrtka Grit Inter, podružnica je veće svjetske kompanije koja se bavi ovakvim poslovima, ima patent za pranje šljake. Ovih smo dana razgovarali s Prižmićem u Zagrebu.

Čišćenje šljake za 23 eura po toni

- Prije mjesec dana poslali smo pismo premijeru Plenkoviću, ministru Ćoriću, nadležnim državnim tajnicima i inspekciji. Dali smo ponudu na 23 eura po toni da se sve to otpremi i iščisti. Čak i da se dekontaminira zemljište. Pozvali su nas na razgovor i sad čekamo rješenje.

Na primjedbe da je to visoka cijena, s obzirom na to da se radi o tisućama tona (oko 300 tisuća tona u Biljanima i isto toliko je još ostalo na području TEF-a usred Šibenika, op. a), treba znati da treba platiti prijevoz. Prijevoz je preko 20 eura po toni. Nitko to neće voziti na neku drugu lokaciji po cijeni manjoj od 50 eura po toni.

* Što bi bilo s tim materijalom očišćenim vašim posebnim tehnološkim postupkom?

- Ima raznih rješenja. Mi ga toliko iščistimo da ga se može postaviti oko dječjih vrtića. U njemu neće više biti radijacije, ničega opasnog. Sve smo analize izradili. U pregovorima smo i sa Zadarskom županijom, navodno bi oni s tim materijalom nasipali Gaženicu, područje nove teretne luke. S ovakvim materijalom kakav je sad ne mogu nasipati Gaženicu, treba ga pročistiti.

Plan je novo nasipanje Gaženice

* S kim ste razmatrali ovu mogućnost da se očišćena troska iz Biljana koristi za nasipanje Gaženice?

- Razgovarao sam o tome sa županom Longinom, njega jako zanima mogućnost gradnje kontejnerskog terminala, širenja luke i nasipanja mora. To bi bio samo dio materijala koji se treba nasipati za širenje Gaženice, koliko znam za širenje teretne luke treba oko dvije milijarde tona materijala za budući RO-RO terminal.

Imamo potvrde da je nakon čišćenja taj materijal pet puta čistiji no što je potrebno za nasipanje Gaženice. Sve studije su rađene na Rudarskom fakultetu u Zagrebu, a dodatne analize su obavljene u laboratoriju u Rijeci. Doveli smo Ph faktor na jako nisku razinu, nema više nikakve radijacije. Imamo zatvoreni sustav čišćenja vodom pri kojem voda uopće ne ide u okoliš.

* Kako taj sustav čisti trosku od radijacije, ako je uopće ima. Prema nalazima s Instituta Ruđer Bošković ne radi se o radioaktivnom materijalu, a i drugi nalazi govore da se radi o inertnom materijalu?

- U tom su materijalu ostale smole, kancerogene ph vrijednosti, a naš postupak sve to otapa. Skida radijaciju, ubija je! Radijacija je u nafti koja je u toj troski koja je nastala u pećima na 1200 stupnjeva pa se hladila.

Ministarstvo dalo dozvolu za skladištenje kod Biljana

* Što mislite kad ćete moći krenuti u posao s ovim projektima?

- U biti smo na čekanju, vjerujem da ćemo kroz 2-3 mjeseca krenuti. Ne znam samo hoće li biti rješenje da trosku vozimo na Bravar pa tamo čistimo, ili ćemo ga čistiti u Biljanima, u Gaženici, a i u Šibeniku. Trebate znati da je u Šibeniku, na području nekadašnjeg TEF-a isto toliko troske još ostalo koliko je dovezeno na Biljane. I Šibenik bi taj očišćeni materijal koristio za nasipanje. Vjerujem da ćemo sve to riješiti do 1. rujna ove godine. Mi smo dali rok od šest mjeseci da sve to riješimo.

* Čije je vlasništvo taj materijal?

- To je vlasništvo nekoga iz Sarajeva, no to je sada opasni otpad i on je imao obvezu da to riješi. Imao je dozvolu od prije devet godina, kad mu je ministarstvo dalo dozvolu da to skladišti u Biljanima, ali ta je dozvola istekla prije dvije godine. No mene više brine ovo što oni koji odlučuju o rješavanju ovog problema nikako da odluče, kazao nam je Prižmić.

Dakle, dok Prižmić uz podršku župana Longina nastoji ovaj materijal iskoristiti za nasipanje Gaženice uz cijenu od 23 eura po toni (samo iz Biljana je to vrijednost od skoro 7 milijuna eura) izvjesno je da je ulaskom MLM Grupe u predstečajnu nagodbu cijela ova kombinacija račun bez krčmara jer je troska vlasništvo MLM Grupe.