Javna ustanova Park prirode Medvednica otvorila je vrata špilje Veternice i Rudnika Zrinski za posjetitelje u novoj sezoni.

Špilja Veternica može se posjetiti subotom, nedjeljom i praznicima od 10 do 16 sati, a Rudnik Zrinski nedjeljom i praznicima od 11 do 17 sati. Grupe posjetitelja mogu obići špilju i rudnik i ostele dane u tjednu, ali uz predhodnu najavu, rekla je ravnateljica Javne ustanove "Park prirode Medvednica" Marina Popijač. 

Medvedgrad je otvoren za posjetitelje od travnja svaki dan od 11 do 19 sati, osim ponedjeljka.

U sedam kilometara razgranatih kanala Veternice gospodare šišmiši

S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno "raste" nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa.

Međutim, i "obični" turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni.

Špilja je nastala u krškom "džepu" jugozapadnog dijela Medvednice, poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Za nju se može reći da je najstariji arheološki lokalitet Zagreba.

Danas mračnim kanalima Veternice gospodare tajanstveni noćni letači - šišmiši. Zabilježeno je čak 18 vrsta, a njih 12 stalno zimuje u Veternici. Zato u zimskom razdoblju špilja nije otvorena za posjete kako nitko ne bi ometao šišmiše u osjetljivom razdoblju hibernacije - zimskog sna. Zbog njih su na ulazu Veternice postavljena i posebna rešetkasta bat friendly vrata koja šišmišima omogućavaju nesmetan prolaz, a sprječavaju ulaz nezvanih posjetitelja. Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Rudnik Zrinski 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom

U blizini planinarskog doma Grafičar nalazi se područje zvano Rudarski vrt na kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama.

Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću, kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom. Rad u rudniku bio je iznimno mukotrpan: tridesetak rudara svaki je dan u smjenama od 10 do 12 sati ručno iskopavalo vrijednu rudu koristeći samo čekiće, klinove, pijuke i lopate, dok je mračne hodnike rudnika osvjetljavala samo titrava svjetlost uljanica ili voštanih svijeća. Usprkos njihovim nadljudskim naporima, taj rudnik nikada nije bio naročito izdašan, pa su zato vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski, već polovicom 17. stoljeća obustavili proizvodnju.

Tek 2004. djelatnici Parka prirode Medvednica uredili su rudnik za posjetitelje. Rudnik Zrinski je zbog svoje vrijednosti 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. 

Medvedgrad - nikad napadnuta utvrda

Medvedgrad je izgrađen 1254. nakon katastrofalne provale Tatara koji su u razarajućem naletu poharali ove prostore i do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb, koji se sastojao od građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko-političkih previranja. Promijenio je brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama.

Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj - zloglasnoj Crnoj Kraljici. 

Medvedgrad je napušten 1590., nakon što je utvrdu porušio strašan potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u puno moderniji i ugodniji dvorac u Šestinama. Od tada utvrđeni grad na brijegu stoljećima propada. Dugo su ga posjećivali samo pustolovi i lovci na blago koje je, navodno, negdje pod gradom sakrila Crna kraljica. Tek je 1979. počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova tog hrvatskog srednjovjekovnog burga. Tako je iz ruševina iznikla osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas - palača za stanovanje i još neki dijelovi drevne utvrde. Godine 1994. pod južnom je kulom podignut "Oltar domovine", djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima. Posjetitelji Medvedgrada mogu samostalno ili uz vodiča istražiti tu drevnu utvrdu.