Projekt je osmišljen u „Društvu arhitekata Varaždin“ koje je u svrhu provedbe projekta udruženo sa još četiri društva arhitekata u Hrvatskoj po kriteriju gradova slične veličine – Pulom, Zadrom, Karlovcem i Šibenikom.

Zaklada „Kultura Nova“ koja potiče stabilizaciju i razvoj civilnog društva na području kulture i umjetnosti je podržala i financirat će tokom 2018.. projekt „Čiji je ovo grad?“.

Projekt je osmišljen u „Društvu arhitekata Varaždin“ koje je u svrhu provedbe projekta udruženo sa još četiri društva arhitekata u Hrvatskoj po kriteriju gradova slične veličine – Pulom, Zadrom, Karlovcem i Šibenikom.

Prema smjernicama zaklade razvit će se suradnička, zagovaračka platforma za  planiranje i uređenje javnih prostora na suvremen, inovativan, participativan, integralan i transparentan način i postizanje pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama.

Hrvatski gradovi raspolažu sa vrijednim, ali zanemarenim prostorima u javnom vlasništvu. Svijest građana o tome da je svaki javni prostor njihov resurs, i svijest uprave o vrijednosti javnog prostora je u Hrvatskoj vrlo niska. Kvalitetni javni prostori stvaraju osjećaj zajedništva, na njima se susreću različite društvene skupine, potiču razvoj građanskog identiteta i kulture, razvijaju ponos, društvene veze i ljudsku sreću.

Vrijednost jednog grada definirana je prvenstveno njegovim javnim prostorima naspram privatnih. Stoga je neobično važno da se promijene uobičajeni zastarjeli modeli planiranja javnih prostora i da se oni počnu planirati na novi način.

Uobičajena prostorno - planerska praksa u Hrvatskoj teško pronalazi odgovore na izazove i pitanja planiranja suvremenih javnih prostora.

Modeli i obrasci prostornog planiranja su zastarjeli i rezultiraju uređenjem i izgradnjom neadekvatnih javnih prostora koji često nisu u skladu s željama i potrebama korisnika tj. građana. Javni gradski prostori uglavnom se planiraju i uređuju na način da lokalna uprava jednostrano, često bez ikakvog propitivanja javnog mnijenja, a ponekad i bez konzultacija sa strukom donosi odluke o sudbini javnih gradskih prostora. U zadnje vrijeme, svjedoci smo i svojevrsnog bunta građana i civilnih udruga, ali i reakcija iz strukovnih udruženja na takav pristup.

Nadalje, čak i rješenja koja izrađuju stručnjaci (arhitekti), bilo direktnom narudžbom od strane lokalne uprave ili kao rezultat provedenih urbanističko - arhitektonskih natječaja, još uvijek ne daju adekvatne odgovore na sve izazove suvremenog prostornog planiranja. Takva rješenja najčešće su usmjerena na formu te slabo povezana s okolnim prostorom. Opisano stanje, u većoj ili manjoj mjeri, prisutno je u svim regijama Hrvatske.

Postoje pojedinačne inicijative, uglavnom lokalnih civilnih udruga koje su osvijestile ove probleme i koje ih nastoje aktualizirati u svojim sredinama. Nažalost, sustavan pristup promjeni ustaljenih modela i dominantnih koncepcija ne postoji niti na strukovnom nivou niti na nivou lokalne uprave.

U svakom od gradova partnera proteklih godina desili su se razni projekti, događanja, radionice na temu javnih prostora, ne nužno potaknuta od društava arhitekata. Cilj projekta je razmijeniti i sabrati sva individualno sakupljena znanja i informacije.

Kroz tri susreta (u Karlovcu, Zadru i Varaždinu) tijekom projekta organizirat će se predavanja i radionice prema zadanim temama:

• Analiza postojećeg stanja otvorenih javnih prostora u 5 gradova RH (članicama platforme)
• Metodologija participativnog pristupa - identifikacija dionika, pobuđivanje interesa javnosti, provođenje anketa, osnivanje fokus grupa i sl.
• Privremeno korištenje
• Male intervencije i kompleksni zahvati u javnom prostoru
• Inovativne metode planiranja
• Prijedlozi i preporuke za primjenu alata u lokalnom kontekstu.

Važno je da osim arhitekata na radionicama sudjeluju i drugi dionici koji se bave planiranjem javnih prostora: lokalna uprava, udruge civilnog društva i institucije posebno iz segmenta kulture i umjetnosti, druge struke, građani. Neobično je važno glasno izgovoriti konkretne pozitivne primjere iz lokalne prakse, a pogotovo negativne primjere te načine na koji su ili nisu uspješno riješeni. Potiče se razgovor među svim dionicima jer (loša) komunikacija je česti uzrok loših odluka.

Želja platforme „Čiji je ovo grad?“ je jačanje kapaciteta lokalnih društava arhitekata i drugih dionika za suvremeno, inovativno, participativno, integralno i transparentno planiranje javnih prostora, povećanje svijesti javnosti o njihovim potencijalima i isticanje važnosti sudjelovanja svih dionika u njihovom kreiranju.