Bivše vojne baze u Zadru zauzimaju 72 hektara zemljišta - a 50 posto već je dobilo novu namjenu. Poput sportskog centra, škole, ili vrtića. I to pozdravljaju mnogi.

No, u srcu grada još je mnogo neiskorištenog prostora, pa građani strepe da će privatni interes nadjačati javni.

O korištenju prostora bivših vojarni, ovoga se puta razgovaralo u sklopu tribine koju je, kao prvu u nizu, organiziralo Društvo zadarskih arhitekata. Mjesto održavanja, Gradska knjižnica, jedan je od najuspješnijih primjera prenamjene vojne zgrade. Fokus je sada usmjeren na susjedni objekt koji bi trebao postati Centar za mlade.

- Projekt je gotov, tu se aplicira na europske fondove, to je sada prvo što će se napraviti i proširenje naše knjižnice koja je jedan generator velikih promjena u ovom prostoru. - kaže Nives Kozulić, predsjednica Društva arhitekata Zadar.

Svi ti objekti nalaze se u prostoru bivše vojarne Stjepana Radića, neke, poznato je, koriste pripadnici nezavisne scene. Na inicijativu Udruge Eko Zadar, građani su kroz nekoliko akcija, upoznati s potencijalom ovoga prostora koji se nalazi u samom centru. Provedene su i ankete:

- Naravno uvijek postoji strah od toga da će privatni interes pojesti javno dobro, ali prije svega se građani boje da ono što su oni iskazali neće čuti donositelji odluka i uključiti ih u proces odlučivanja u ovom prostoru. - ističe Nives Rogoznica iz Udruge Eko Zadar.

Na vječnu borbu privatnog i javnog interesa upozorava i poznati zadarski arhitekt.

- Recimo da nisu od javnog interesa, nego su ustvari povezani s nekim drugim interesom i to je po mom iskustvu glavni razlog zašto su ti procesi usporeni. - smatra arhitekt Nikola Bašić.

Unatoč dobrim iskustvima po pitanju uređenja sadržaja u zadarskim vojarnama, građani su tako pozvani da ostanu budni.Slična iskustva imaju i u gradu Varaždinu - doznajemo od arhitektice Maje Kireta.

Posljednih godina slične inicijative događaju se i u drugim gradovima, prava je to prilika za razmjenu iskustava, piše Radio Zadar.