Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, ove je godine posvećen mentalnom zdravlju na radnom mjestu.

Taj dan utemeljila je Svjetska federacija za mentalno zdravlje 1992. godine radi poticanja rasprava o preventivnim akcijama i programima, kao i otvaranje pitanja koliko se bavimo prevencijom, pravodobnim liječenjem mentalnih poremećaja i problemima ovisnosti, priopćeno je iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing i slično, bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne uporabe psihoaktivnih tvari i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti.

Globalno, više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 milijuna ljudi živi s anksioznim poremećajima, a oni su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utječu na sposobnost rada i produktivnost.

Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremena prisutnost više stresova na poslu te dugotrajna izloženost dovest će do sindroma izgaranja na poslu ("burnout"), koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugih kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično, kaže se. 

Mentalno zdravlje nije samo odsutnost mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi  produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici, ističe se u priopćenju koje su potpisale  Marija Kušan Jukić i Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

U Hrvatskoj se mentalno zdravlje još ne shvaća kao fizičko, ali nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, poručuju.