Od 128 gradova u Hrvatskoj, njih 78 bilježi manji broj prvašića, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica. Analiziran je i broj prvašića u Zadarskoj županiji.

Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja.

Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

No, istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem su podaci o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine stigli izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegla te razmjere.

I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak ovako dramatično porastao kao što govore privremeni opći podaci.

On je, pokazuju naše brojke dobivene izravno iz gradova, čak nešto manji nego prošle godine.

U prve je razrede, naime, ovih dana krenulo 1.173 djece manje nego lani. Na žalost, ovaj podatak ne znači da se trendovi počinju preokretati niti da će iduće godine minus biti još manji, jer je većina gradova – njih 78, i dalje u minusu i to je prevladavajući i konstantan trend.

No, iako je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

U Zadru je zabilježen porast od (svega) 8 prvašića. Pag stagnira, u Biogradu na moru 2 prvašića manje, u Ninu 4 prvašića manje, a u Benkovcu čak 13.