Gradsko vijeće Vinkovaca donijelo je na sjednici u utorak odluku po kojoj će svi investitori - obveznici komunalnog doprinosa koji na području toga grada budu gradili gospodarsko-poslovne objekte i objekte poljoprivredne namjene plaćati komunalni doprinos od samo jedne kune po prostornome metru, a prihvaćen je i Master-plan grada Vinkovaca za promet.

"Želja nam je na ovaj način potaknuti veća ulaganja u Vinkovcima i olakšati poslovanje poduzetnicima. Koliko mi je poznato, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo komunalni doprinos na razini jedne kune", rekao je vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić i podsjetio kako je grad dosad bio podijeljen na četiri zone u kojima se plaćao komunalni doprinos od jednu do 50 kuna po prostornome metru.

Po njegovim riječima, dosad je investitor u prvoj zoni, u kojoj je komunalni doprinos bio 50 kuna za građevinu obujma 1000 metara prostornih, plaćao 50.000 kuna, a po novoj odluci plaćat će samo 1000 kuna.

Prihvaćen je i rebalans gradskog proračuna, drugi ove godine, koji je povećan 27 milijuna kuna te je proračun grada nakon rebalansa 170,1 milijun kuna.

Gradonačelnik Ivan Bosančić objasnio je rebalans mnogim investicijama koje gradske vlasti ove i iduće godine namjeravaju ostvariti na području Vinkovaca, od izgradnje poduzetničkog inkubatora, za koji je grad nepovratno dobio 21 milijun kuna, do energetske obnove dječjih vrtića i završetka radova za izgradnji Udruge osoba s invaliditetom "Bubamara".

"Još je tu projekata koji su nam bitni i zato idemo u rebalans proračuna. Želimo krenuti i s izgradnjom gradske knjižnice. Sve su to lijepe vijesti te vjerujem kako će se sve ono što planiramo i ostvariti na radost građana Vinkovaca", rekao je Bosančić. 

Gradski vijećnici prihvatili su i Master-plan grada Vinkovaca za promet, koji bi trebao biti temeljni plan za razvoj prometa u Vinkovcima do 2040. godine. Po riječima direktorice Agencije za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA Mirte Štrk, koja je taj plan predstavila vijećnicima, Vinkovci imaju odlične preduvjete za razvoj prometa, ali ih ni približno dovoljno ne iskorištavaju.

"Građani se sve manje služe javnim prijevozom, a sve je više automobila na gradskim prometnicama, što nije dobro", istaknula je Štrk te dodala da bi građane trebalo što više usmjeriti prema javnom prijevozu, korištenju bicikala i pješačenju, a da bi se to postiglo mora se osuvremeniti gradski prijevoz, izgraditi biciklističke staze te uvesti sustav korištenja javnih bicikala.