Daroviti učenici su najzapostavljenija kategorija u obrazovanju, zapostavljenija i od učenika s poteškoćama u razvoju, rečeno je na početnoj konferenciji projekta "ZadarZaDar", koji bi trebao uspostaviti mehanizme za prepoznavanje takvih učenika.

Osnovna škola Bartula Kašića u partnerstvu četiri osnovne škole, Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru, uspjela je iz Europskog socijalnog fonda dobiti sredstva za projekt "ZadarZaDar" - Doživljajna pedagogija u prirodoslovnim predmetima za razvoj darovitih učenika. Na Sveučilištu u Zadru danas je održana početna konferencija, na kojoj su protagonisti predstavili projekt i postavili očekivane ciljeve.

- Daroviti učenici su najzapostavljenija kategorija u obrazovanju. Često im se ne možemo posvetiti, imamo zastarjele metode, nemamo adekvatnu opremu, dobru strategiju. Sustav ne zna kud bi s takvom djecom. Kako bi se projekt održao pokrenuli smo ga u suradnji s partnerima - Sveučilištem u Zadru, Gradom Zadrom i četiri osnovne škole. Vjerujemo da ćemo kreativnim radionicama, opremanjem škola, edukacijom djelatnika i uspostavom platforme "Online centar Zadar za darovite" postići zadane ciljeve, istaknula je ravnateljica OŠ Bartula Kašića Katica Skukan.

Prorektorica Ivanka Stričević zahvalila je na angažmanu ravnateljici škole Katici Skukan, bez koje projekt sigurno ne bi bio tako dobro pripremljen, te rektorici Dijani Vican koja zbog spriječenosti nije nazočila konferenciji, unatoč velikoj želji.

- Ona je od početka uključena u projekt, i kao rektorica i kao pedagog koji ulaže napore u kreiranju strategije obrazovanja i reformi. Srcem je i svim dobrim željama ovdje s nama. U ovaj projekt Sveučilište u Zadru ulaže ono najbolje što ima - svoje djelatnike, prvenstveno s našeg Odjela za pedagogiju, ali i s drugih odjela koji se kroz različite aspekte bave obrazovanjem te Centra Stjepan Matičević. Želimo projektu uspješan rad, ali i da izgradi još bolje partnerske odnose za različite projekte koji su nam potrebni. Sveučilište u Zadru uvijek će se uključivati u razvojne projekte koji su na dobrobit lokalne zajednice i društva u cjelini, istaknula je Stričević.

Igor Radeka, koordinator iz Sveučilišta u Zadru i supervizor cijelog projekta, također je zahvalio rektorici Vican na angažmanu u pripremi konferencije, te zbog spremnosti da i nadalje sudjeluje u projektu.

- Naše Sveučilište kroz Odjel za pedagogiju i Centar Stjepan Matičević brine o obrazovanju nastavnika, a u zadnje vrijeme napravilo je i veliki korak u trajnom profesionalnom razvoju nastavnika. Nažalost, ustanove kod nas u vrlo malom broju sudjeluju u usavršavanju svojih djelatnika, kako je to često u stranim zemljama. U ovom projektu posvetit ćemo se obrazovanju onih koji će rabiti nove alate prepoznavanja darovitih učenika i rada s njima, izradom novih skala za prepoznavanje, individualnih programa i na kraju monografije, koja neće biti samo ukras, već će njezin cilj biti da posluži kao standard u obrazovanju darovitih, po kojem će se ubuduće prepoznavati u cijeloj Hrvatskoj.

- Nastava u hrvatskim školama postavljena je za prosječnog učenika, a učenici s posebnim potrebama, s jedne i druge strane, ne dobivaju potrebnu skrb. U posljednje vrijeme radi se dosta s učenicima u poteškoćama u razvoju, ali na drugoj strani je potpuna praznina - daroviti učenici često su kasno prepoznati, doživljava ih se kao nemirnu djecu, kao poteškoću, umjesto blagoslov, rekao je Radeka.

Pročelnik Odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Joso Nekić rekao je kako je zadarsko sveučilište čvrsta obrazovna os na našem području, s najvećim intelektualnim i znanstvenim kapacitetom i dobro je da bude povezan s drugim institucijama u ovakvim projektima.

- Poticanje darovitosti, a tu se prije svega misli na prirodoslovlje, potrebno je našem društvu i gospodarstvu i najvažniji je put kojim moramo ići. Grad Zadar to je već prepoznao kroz niz projekata, centre izvrsnosti za matematiku, fiziku i informatiku, rano učenje stranih jezika, Dane izvannastavnih aktivnosti. Moje je mišljenje da su svi učenici nadareni, a zadatak obrazovnog sustava je da prepozna njihovu nadarenost. Naše obrazovanje u tom smislu treba reformirati, poručio je Nekić.

 Jedan od voditelja projekta Krešimir Groš najavio je ciljeve projekta - suradnju ustanova na svim razinama, uspostavu sustava koji će prepoznavati darovite učenike, pisanje programa za rad s darovitima te pokretanje "Online centra Zadar za darovite".

- U Zadru se izvrsno radi s darovitim učenicima, ali uvijek ima prostora za napredak. Svega 20 posto darovitih učenika se prepozna, a ostalih 80 posto se uklopi u sivilo. U pilot projektu sudjelovat će 100 potencijalno darovitih učenika, 150 odgojno-obrazovnih djelatnika iz pet osnovnih škola, te 164 odgojno obrazovna stručnjaka koji rade u javnim institucijama, rekao je Groš i najavio prve rezultate već na obilježavanju Međunarodnog dana darovitih učenika 21. ožujka, kada će se u OŠ Bartula Kašića.