Za cijelu je Hrvatsku stopa liječenih ovisnika o drogama iznosi 246,5 (246,6 osoba na 100.000 stanovnika u dobi od 15. do 64. godine). Čak sedam županija ima višu stopu ovisnika od hrvatskog prosjeka, u čemu prednjači Istarska županija (512), zatim Zadarska (478,3), te Šibensko-kninska (439,7).

U Hrvatskoj se nastavlja trend smanjivanja ovisnika o heroinu, no u porastu je upotreba psihostimulansa, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) po kojima je najviše liječenih ovisnika prošle godine bilo u Istarskoj županiji, najmlađa osoba koja je eksperimentirala s psihoaktivnim drogama imala je 13, a najstariji evidentirani ovisnik čak 84 godine.

Među heroinskim ovisnicima gotovo je pet puta više muškaraca nego žena, a populacija ovisna o opijatima sve više stari, pokazuje Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2016., koje se temelji na raspoloživim podacima pristiglima iz zdravstvenog sustava. 

Za cijelu je Hrvatsku stopa liječenih ovisnika o drogama iznosi 246,5 (246,6 osoba na 100.000 stanovnika u dobi od 15. do 64. godine).  

Čak sedam županija ima višu stopu ovisnika od hrvatskog prosjeka, u čemu prednjači Istarska županija (512), zatim Zadarska (478,3), Šibensko-kninska (439,7), Grad Zagreb (381,4), Primorsko-goranska (328,7), Splitsko-dalmatinska (282,7) te Dubrovačko-neretvanska (250). Ostale županije imaju stope niže od hrvatskog prosjeka.

Situacija je slična i s brojem ovisnika liječenih o opijatima kojih je najviše u  Zadarskoj županiji (466,6), slijedi Istarska (458,1), Šibensko-kninska (408,3),  Primorsko-goranska (314,4), Grad Zagreb (295,4), Splitsko-dalmatinska (260,1) te Dubrovačko-neretvanska županija (226,5).

No, sustav za liječenje problema s drogama većinom se bavi "starim" heroinskim ovisnicima, a nešto manje ostalim vrstama droga iako  se u cijeloj Europi, pa tako i u našoj zemlji, nastavlja trend smanjivanja ovisnika o heroinu, a najzastupljenija ilegalna droga postaje kanabis, iza kojega slijede amfetamini.  

Europsko izvješće o drogama pokazuje da je ectasy sve popularniji, da se kokain više konzumira u državama zapadne i južne Europe, amfetamini se više koriste u sjevernoj i istočnoj Europi.

U Hrvatskoj se od ovisnosti o kokainu prošle godine liječilo 984 osobe, od ovisnosti o sedativima 124, od stimulativnih sredstava 778 osoba, a  a od ovisnosti o kanabinoidima 1402 osobe. 

U HZJZ-u ističu da kanabis u današnje vrijeme nije onaj kanabis kakav je nekada bio te da sadašnje uzgojene vrste sadrže nekoliko puta više aktivnih tvari. 

Naime, među novim psihoaktivnim drogama koje su se pojavile na međunarodnom tržištu vrlo su prisutni sintetski kanabinoidi (oko 60 posto), znatno toksičniji, a zlouporaba je povezana s brojnim trovanjima pa čak i smrtnim slučajevima.

Korisnici uglavnom niti ne znaju što su uzeli, niti kako će djelovati. Snažni psihostimulans, sintetski katinon alfa-PVP se povezuje sa gotovo 200 akutnih intoksikacija i više od 100 smrtnih slučajeva u Europi. Nove psihoaktivne tvari su pronađene u proizvodima koji se na tržištu prodaju kao zamjene za lijekove kao što su to na primjer benzodiazepini.

Velika prijetnja u novije vrijeme je i opskrba drogama preko interneta, nabava novih droga putem interneta postaje sve veća, a kontrola je vrlo teška, navodi se u Europskom izvješću o drogama. 

Eksperimentiranje s psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina, a kao glavni povod  liječeni ovisnici najčešće navode utjecaj vršnjaka ili partnera, znatiželju, psihološke probleme, zabavu, želju za samopotvrđivanjem, dosadu te probleme u obitelji.

Izvješće pokazuje i da su ovisnostima sklonije osobe s poremećajem ličnosti, poremećajem ponašanja, afektivnim i neurotskim poremećajem. Depresivne osobe u pokušaju "samoliječenja" češće posežu za psihoativnim drogama.