Praktički sve što nudimo turistima - obalu, nacionalne parkove, parkove prirode, na krškom je području. Stoga je potrebno stalno raditi na produbljivanju znanja o njemu, a jedan od najizravnijih načina je organizacija ovakvih znanstvenih skupova, te razvoj ustanova koja se bave njegovim proučavanjem.

Na Sveučilištu u Zadru prošlog je tjedna Održana međunarodna znanstvena konferencija „Man and Karst 2017“, na kojoj su predstavljena istraživanja o nekim od najaktualnijih pitanja odnosa čovjeka i krških okoliša danas.

Mnogi znanstvenici, koji su došli iz 21 države i s četiri kontinenta, prvi put su bili u Hrvatskoj i uopće u Dinarskom kršu, te su zadivljeni onim što su vidjeli, kao i razmjenom iskustava i znanja, ističe jedan od najzaslužnijih znanstvenika za njegovu organizaciju, izv. prof. dr. sc. Dražen Perica.

Domaćini su im u pozitivnom svjetlu predstavili Hrvatsku i Sveučilište u Zadru, a uspostavljeni su mnogi kontakti za buduću suradnju.

- Zadovoljan sam načinom na koji je skup prošao, a zadovoljni su i kolege s nama. Sve se izvrsno poklopilo, vremenske prilike bile su pogodne za terenski obilazak pa su naši gosti, među kojima je bilo i vitalnih 80-godišnjaka, vidjeli gotovo sve što smo planirali obići.

Među znanstvenicima je bio i prof. emeritus dr. sc. Derek Ford, uz prof. emeritusa dr. sc. Paula Williamsa najugledniji svjetski karstolog, koji je održao uvodno predavanje, te ovom skupu dao notu ekskluzivnosti, kaže Perica.

Znanstvenici oduševljeni viđenim

Znanstvenici su redom obilazili NP Sjeverni Velebit, PP Velebit, NP Paklenicu, NP Krku, PP Telašćicu. U Cerovačkim špiljama mogli su vidjeti ne samo zanimljive geomorfološke oblike, nego i tragove života tijekom prošlosti. Vrlo su pozitivno bili iznenađeni razinom educiranosti djelatnika, koji su ovu priliku spremno iskoristili da i sami nauče nešto novo u tako uglednom društvu. Stručno vođenje bilo je povjereno izv. prof. dr. sc. Nevenu Bočiću, poznatom hrvatskom speleologu, koji već godinama provodi sustavna istraživanja Cerovačkih špilja.

Stručni vrhunac terenskog rada bio je posjet Nacionalnom parku Krka, koja se nalazi na Sjevernodalmatinskoj krškoj zaravni, jednoj od najpoznatijih u svijetu. Naime, ona je postala poznata u svijetu zahvaljujući istraživanjima pok. akademika Josipa Roglića, koji je i danas jedan od najcitiranijih karstologa na Zemlji.

- Kad smo ih pritom uz pomoć dvaju OPG-ova počastili ručkom na Roškom slapu, svi su rekli kako će se sigurno vratiti i sa sobom povesti i svoje prijatelje, ističe Perica. Komentari su bili da je Hrvatska predivna država, s gostoljubivim ljudima, izvrsnom hranom i vinima!

Pri obilasku PP Telašćica vidjeli su i poseban krški fenomen – Taljurić, visok svega 2,5 m, u čijem se središnjem dijelu nalazi špilja bez svoda. Svod je nestao tijekom geološke prošlosti, a o njenom postojanju svjedoče oko dvadeset metara dugi kanali ispunjeni sigama. Na morskom dnu uz otok sigurno bi se dali pronaći ostaci svoda, smatra dr. Perica.

Potrebno stalno produbljivati znanja

Iako obično smatramo kako je naš krš, jedinstvena pojava i da ga zapravo drugdje ni nema, on prekriva oko 20 % Zemljine površine. U Hrvatskoj krš prekriva 50 % površine, no njegovo značenje posebno dolazi do izražaja kada u obzir uzmemo činjenicu da se praktično svi nacionalni parkovi, kao i najveći dio parkova prirode, nalaze na njegovom području. Planina Velebit proglašena je 1978. godine 128. rezervatom biosfere u UNESCO-vom programu „Man and the Biosphere“, što je kod nas vrlo često zaboravljena činjenica. Danas na Zemlji postoji oko 670 rezervata biosfere, a dva su u Hrvatskoj!

Puno onoga što nudimo turistima - obalu, nacionalne parkove, parkove prirode, na krškom je području. Stoga je potrebno stalno raditi na produbljivanju znanja o njemu, a jedan od najizravnijih načina je organizacija ovakvih znanstvenih skupova, te razvoj ustanova koja se bave njegovim proučavanjem.

Za razliku od susjedne Slovenije, u kojoj već 70 godina djeluje Institut za istraživanje krša, pri Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a od 2014. i UNESCO-v centar za edukaciju (doktora znanosti), te Kine koja se izborila da u njoj od 2008. godine bude smješten UNESCO-v međunarodni centar za istraživanje krša, mi nemamo na razini države ustanovu koja bi se bavila sustavnim proučavanjem krša.Centar za krš i priobalje koji djeluje u okviru odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, svojim djelovanjem je prvenstveno vezan uz šire zadarsko područje. Također, treba napomenuti da u Hrvatskoj, u okviru drugih visokoškolskih ustanova i na institutima rade brojni međunarodno priznati znanstvenici koji se bave problematikom krša.