Nacionalni projekt "Živjeti zdravo", vrijedan više od 30 milijuna kuna, koji sufinancira Europski socijalni fond, predstavljen je u utorak na saborskome Odboru za zdravstvo

Riječ je o prvom projektu koji je Ministarstvo zdravstva ugovorilo iz tog fonda u sklopu operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali", čije su aktivnosti usmjerene prema promicanju i očuvanju tjelesnoga, mentalnoga i spolnog zdravlja.
Spomenute aktivnosti, kako je rečeno, "utječu na sve bitne determinante zdravlja: biološke, socijalne, psihološke i okolišne". Te se aktivnosti provode kroz pet komponenata: zdravstveno obrazovanje, zdravlje i tjelesnu aktivnost, zdravlje i prehranu, zdravlje i radno mjesto te zdravlje i okoliš, i tako postaju dostupne građanima svih dobi.
"Riječ je o projektu na kojem se radi zadnjih 15-ak godina i koji je lani u prosincu iz Europskoga socijalnog fonda dobio nešto malo više od 30 milijuna kuna za razdoblje od šest godina, što je na godišnjoj razini oko pet milijuna kuna", objasnila je voditeljica projekta Sanja Musić Milanović.
Tim će se novcem, rekao je, 'pokriti' cijela Hrvatska. "Izgradit će se 21 ogledni park u svakoj županiji, napraviti 21 hodačka staza da sve područne škole koje nemaju dvoranu dobiju 'poligon'. Sve će to biti iskorak da ono o čemu učimo učinimo i dostupnim", rekla je Musić Milanović.
Provedba projekta uključuje aktivnosti promicanja zdravlja na području cijele Hrvatske u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i ostalim dionicima u svim dobnim skupinama stanovništva.
Predsjednica Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić rekla je kako od posljedica kroničnih nezaraznih bolesti, kao odraza svakidašnjeg načina života, u svijetu na godinu umire 68 posto ljudi, u Europi 86 posto, a u Hrvatskoj 93 posto.
"Problem debljine jedan je od sedam rizičnih čimbenika koji leže u podlozi danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire oko 90 posto ljudi", rekla je Musić Milanović.
"Kod djece imamo velik problem s debljinom, 2003. je bilo 20 posto djece u dobi od sedam godina s previše kilograma, a 2015. taj je udio skočio na 35 posto", upozorila je Musić Milanović.
S odraslima je, podsjetila je, slično stanje. "Oko 60 posto odrasle populacije je bilo i 2003. i 2015., ali postoji iznimka jer su 2003. bili podjednako zahvaćeni i muškarci i žene, a 2015. je došlo do promjene pa su žene bitno vitkije od muškaraca", objasnila je.
Kada je riječ o mentalnom zdravlju, istaknula je, prema najnovijem istraživanju 13 posto ljudi tvrdi da ima subjektivan osjećaj depresivnih simptoma. "Kad je riječ o hospitalizaciji, kad je riječ o mentalnim poremećajima, depresija je na trećemu mjestu, no po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zasad smo ipak ispod prosjeka, što je dobra vijest", rekla je Musić Milanović.
U vezi s reproduktivnim zdravljem ustvrdila je kako je za kategoriju 'Vjerovali ili ne' činjenica da je u dobi do 15 godina 21 posto dječaka i šest posto djevojčica spolno aktivno. Uporaba kondoma pri spolnim odnosima, dodala je, znatno pada, a u 2015. čak je 36 posto zahtjeva za prekid trudnoće među maloljetnicama.