Vladimir Putin stiže u Zagreb u nedjelju ujutro

Izaslanstva koja će u nedjelju sudjelovati na Energetskom summitu jugoistočne Europe u Zagrebu počela su stizati u hrvatsku prijestolnicu u poslijepodnevnim satima u subotu.

Među prvima su stigli albanski predsjednik Alfred Moisiu, koji je već održao bilateralni susret s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, te predstavnik Europske komisije Cristobal Burgos Alonso, savjetnik u Upravi za konvencionalne izvore energije.

Na summit pod motom "Energija je roba, ali specifična", koji je organiziran na inicijativu predsjednika Republike Stjepana Mesića, dolaze predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednici Bugarske, Rumunjske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Srbije, dok će Grčka biti zastupljena na razini zamjenika ministra, a Slovenija ministra u vladi. Poseban gost summita, ruski predsjednik Vladimir Putin stiže u Zagreb u nedjelju ujutro.

Ovaj sastanak na vrhu, koji će biti održan uz visoke mjere sigurnosti, zamišljen je kao prigoda da visoki predstavnici zemalja regije iznesu svoje poglede na aktualne probleme energetike i opskrbe energentima, ali i da s regionalne razine daju doprinos nastojanjima da budu formulirana načela ponašanja na polju energetike.

Kako se očekuje, značajna pozornost bit će poklonjena i uspostavljanju ravnoteže između potrebe da se osigura opskrbljenost energijom i energentima s jedne strane i nužnosti da se sačuva okoliš s druge strane.

Domaćin skupa, predsjednik Mesić, izjavio je na Summitu o energetskoj stabilnosti jugoistočne Europe održanom u Ohridu potkraj travnja da zemlje jugoistočne Europe u proteklom desetljeću nisu u potpunosti iskoristile svoje velike energetske potencijale te da moraju iskoristiti povoljan geografski položaj ove dijela Europe, koji je sjecište energetskih puteva između Europske unije, Ruske Federacije i Mediterana, te Bliskog istoka.

On je tom prigodom istaknuo da će cilj nove hrvatske energetske strategije biti uspostava tzv. regionalnog energetskog raskrižja u Hrvatskoj.

Hrvatska radi na projektima koji imaju značenje za cijelu regiju, ali i širu Europu, posebice Europsku uniju. To se odnosi na izgradnju terminala za ukapljeni plin, tzv. LNG terminal, kapaciteta do 15 milijardi kubičnih metara plina u sjevernom Jadranu koji će povezivati Europu i Bliski istok. Osim toga, Hrvatska namjerava izgraditi podzemno skladište plina u Slavoniji, koji bi služio EU i Ruskoj Federaciji, radi osiguravanja stabilnosti opskrbe plinom.

Isto tako aktivno sudjeluje u projektu Paneuropskog naftovoda (PEOP). Početkom travnja u Zagrebu je potpisana "ministarska deklaracija" između Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije u svezi s Paneuropskim naftovodom (PEOP) za tranzit nafte iz kaspijskog područja od rumunjske luke Constante do Trsta.

Što se tiče Družbe Adrie, trenutačno je u razmatranju modificirana verzija tog projekta koja je komplementarna projektu Paneuropskog naftovoda. Prvotna verzija projekta Družba Adria bila je izvoz ruske nafte na svjetsko tržište putem naftovodnih sustava Družba i Adria, u duljini od 3200 km, od Samare u Rusiji preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do Luke Omišalj i Terminala Omišalj na otoku Krku.

Ovom projektu snažno se protivi hrvatska javnost strahujući od onečišćenja okoliša pa se kao alternativa, odnosno modificiran verzija, razmatra trasa koja bi zaobišla Jadran.

To su sve teme o kojima će razmijeniti mišljenja šefovi država sudionica Energetskog summita u Zagrebu, a očekuje se da će i ovom prilikom biti podržan koncept smanjivanja ovisnosti o opskrbi naftom, orijentacija na obnovljive izvore energije, kao i potreba pojačane zaštite prirode.