Hrvatska sutra slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te obilježava 12. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluja", u kojoj je, nakon pet godina srpske okupacije, oslobođen grad Knin i najveći dio okupiranog hrvatskog teritorija.

"Olujom" su ujedno stvorene pretpostavke za završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH.

Posebno oduševljenje diljem Hrvatske izazvalo je oslobađanje Knina, dugogodišnje središte i simbol srpske pobune, koja je započela u ljeto 1990., blokadom hrvatskih prometnica, da bi s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba.

Lokalnim Srbima u tome je pomoć pružala tzv. Jugoslavenska narodna armija, čije su snage i naoružanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.

Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugroženosti Srba, priroda pobune pokazala se isključivo velikosrpskom, što je potvrdilo stvaranje paradržave, tzv. RS Krajine, s namjerom priključenja Srbiji.

Višegodišnji pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspješni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije početka "Oluje" u Ženevi odbili još jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem riješi mirnim putem.

Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je "Oluja", koja je započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.

U svega 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10,5 tisuća četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države.

Pred napredujućim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba, što je otvorilo brojne rasprave u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.

Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.

Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o "Oluji", kojom je tu operaciju označio kao odlučujuću bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srušila mit o snazi, junaštvu i nepobjedivosti srpske vojske.

Sabor je pozvao na čuvanje sjećanja na "Oluju", koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.

Nažalost, haško tužiteljstvo je za kršenje ratnog i humanitarnog prava tijekom i nakon "Oluje" optužilo četvoricu hrvatskih generala - Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.