Događaji

Uragan Dean na Jamajci

Uragan Dean na Jamajci

Više od 300 ljudi sklonilo se u skloništa na Jamajci očekujuči skori dolazak uragana Deana na Jamajku.

Uragan Dean stigao je do istočne obale Jamajke, a već sa prvim naletima vjetra vlasti su iz predostrožnosti pogasile elektroenergetsku mrežu na tom karipskom otoku i pripremile pumpe za vodu u područjima u kojima bi moglo doći do poplava.
Također se do sada u više od 20 skloništa od oluja prijavilo više od 300 stanovnika, a mnoge škole i veće zgrade preuređene su u prihvatne centre.
Zasada je Dean, oluja kategorije 4, vjetrova brzine 240 km/h.
Posljednji uragan koji je pogodio Jamajku bio je Ivan u 2004. godini.

Uragan Dean dosada je zahvatio Haiti gdje je odnio minimalno 2 života, i ostavio preko 10 ranjenih, potpuno uništio 6 kuća te više od 200 teško oštetio. Srećom je tek "dotaknuo" Dominikansku Republiku.

Pretpostavlja se da bi Dean mogao u utorak stići do obale Meksika, i to vrlo vjerojatno kao oluja najjače kategorije 5. Turisti se masovno evakuiraju iz Cancuna u Meksiku. Također je najavljeno zatvaranje naftnih platformi u meksičkom zaljevu.
Američka agencija FEMA (Federal Emergency Management Agency) poslala je svoje timove u Portoriko i u Teksas, a u San Antonio je već spremno 1.300 autobusa spremnih za evakuaciju prema jugu u slučaju mogućeg skretanja uragana prema SAD-u i Teksasu.

Kako nastaju uragani?

Uraganom se naziva tropski ciklon u atlantskom oceanu kod kojeg brzina vjetra prelazi 119 km/h.
Takve oluje koje nastanu na pacifiku nazivaju se tajfuni, a u Indijskom oceanu cikloni.
Slične oluje na američkom kopnu zovu se tornada.

Uragan nastaje zagrijavanjem mora uz zapadnu obalu Afrike pri temperaturama iznad 27 stupnjeva C, što uzrokuje velika isparavanja u atmosferu. Nastala vlaga se u velikim količinama diže te se mješa sa hladnijim zrakom i stvara oblačnu masu. Ovo rezultira velikim oborinama i olujnim nevremenom sa gromovima. Ovakva kombinacija je "gorivo" uragana.

Dodajmo ovome i spiralno strujanje zraka u atmosferi pri brzinama većim od 60 km/h, što rezultira padom tlaka zraka. Što je veći pad tlaka to su brzine vjetra tj. cirkulacije zraka veće dok ne dođe do vrtloga.
Tada se stvori jedna od najjačih prirodnih sila, oluja od visokog "živog" zida vjetra i kiše u vrtlogu.
U središtu vrtloga, koje se naziva okom uragana uglavnom je vedro vrijeme i mirno more.
Padom tlaka i vjetrom do 62 km/h ovakav sustav se naziva tropskom depresijom, a pri brzinama vjetra od 63 do 118 km/h tropskom olujom. Brzine vjetra veće od 119 km/h stvaraju uragan.

Imena oluja

Imenovanje oluja vrši se abecednim redom, te je svake godine tj. sezone uragana već određena lista od 21 imena. U slučaju više od 21 oluje u sezoni, svaka sljedeće imenuje se slovom grčkog alfabeta (alfa, beta, gama itd...) kao što je to bio slučaj 2005. godine, kada je izbila 31 oluja, između ostalog i Katrina.
Do 1979. godine za imena urgana korištena su samo ženska imena.

Saffir-Simpsonova skala

Ovom skalom označava se jačina oluje (uragana) u odnosu na brzinu vjetra.
Kategorija 1 - vjetar brzine od 119 - 153 km/h
Kategorija 2 - vjetar brzine od 154 - 177 km/h
Kategorija 3 - vjetar brzine od 178 - 209 km/h
Kategorija 4 - vjetar brzine od 210 - 250 km/h
Kategorija 5 - vjetar brzine veće od 250 km/h

Uragan Katrina koja je "najskuplji" uragan u američkoj povijesti, sa štetom većom od 80 milijardi dolara, bio je kategorije 5.


Reci što misliš!

  Vezane vijesti  

 Izdvojeno