Najviše izgleda u pobjedu ima njegova supruga Cristina Fernandez de Kirchner. Protukandidatkinja joj je parlamentarna zastupnica Elisa Carrio

Argentina, koja je nakon financijskog kraha 2001., uspjela ostvariti začudan gospodarski rast, bira nasljednika predsjedniku Nestoru Kirchneru. Najviše izgleda u pobjedu ima njegova supruga Cristina Fernandez de Kirchner. Protukandidatkinja joj je parlamentarna zastupnica Elisa Carrio.

Najviše šansi za pobjedu ima Cristina Fernandez de Kirchner/Foto: HTV

Mediji Cristinu Fernandez de Kirchner uspoređuju s njezinom američkom kolegicom Hillary Clinton. Po eleganciji, skupoj odjeći i opsesiji izgledom, 54-godišnja Fernandez de Kirchner podsjeća na argentinsku ikonu Evu Peron, obožavanu i 55 godina nakon smrti, ali ne krije divljenje prema senatorici Clinton koja želi postati kandidatkinja demokrata za predsjedničke izbore u SAD-u.

Predizborne ankete govore da će Fernandez, iz kruga peronista (lijevi centar) kojemu pripada i njezin suprug, kao i bivši predsjednik Carlos Menem, pobijediti u prvome krugu. Drukčijem ishodu nada se Elisa Carrio, kojoj ankete prognoziraju od 14,5 do 17 posto glasova. Prema argentinskom izbornom sustavu u prvome krugu pobjeđuje kandidat s 45 posto prikupljenih glasova ili 40 posto ako je sljedeći kandidat dobio barem 10 posto manje.

Odlična govornica, rezolutna i autoritativna Fernandez diskretno naznačuje reforme, no najviše obećava nastavak politike svoga supruga čiji se mandat poklopio s izlaskom Argentine iz najveće krize. "Novost promjene jest da ću ići u istome smjeru", ali jačat ću akumulaciju i "društveno uključenje", poručuje Fernandez čiji je glavni izborni adut, slažu se analitičari, kontinuitet vladavine njezina supruga obilježene snažnim rastom.

Najpoznatija rečenica Elise Carrio (49), koju analitičari svrstavaju u lijevi centar, ali se ona izjašnjava liberalnom kršćankom, jest "Vlada pokazuje korumpiranost 100 posto". Odvjetnica porijeklom iz radikalne obitelji protivne peronistima, Carrio se drugi put natječe na predsjedničkim izborima i u želji da se pomakne udesno u svoj krug je privukla i ljude s desnog centra. Popularnost je stekla obećanjem borbe protiv korupcije, obećanjem transparetnosti i smanjenja jaza između siromašnih i bogatih.

Danas Argentina ima BDP po glavi stanovnika od 15.200 USD, a od 2003. je uspjela povećati BDP za oko 45 posto, uvesti reda u javne financije i početi otplaćivati vanjski dug od 81,8 milijardi dolara. Nezaposlenost je pala ispod 10 posto nakon 20 posto u jeku krize, no siromaštvo, koje je 2002. zahvatilo polovicu stanovništva i dalje pogađa 30 posto Argentinaca.

Napredak Argentina duguje procvatu izvoza svojih poljoprivrednih sirovina: soje, kukuruza i žita, kojih je najveći proizvođač u svijetu, ali da bi privukla ulagače nova vlada mora učvrstiti njihovo povjerenje, stv oriti povoljniju klimu za investicije. Jedan od pokazatelja promjena bilo bi brzo zaključenje sporazuma s Pariškim klubom za otplatu dijela argentinskog duga od 6,5 milijardi dolara.