Šešelj je optužen je za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH

Haško suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj, BiH i nad vojvođanskim Hrvatima, nastavlja se tzv. "izjavom optuženog" koju će Šešelj dati umjesto uvodne riječi nakon tužitelja koje se odrekao. Vođa srpskih radikala najavio je da će njegova izjava pred tribunalom trajati puna četiri sata.

Šešelj je optužen je za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Suđenje počinje gotovo godinu dana nakon što je Šešelj lani, 27. studenoga, spriječio početak odbijanjem dolaska u sudnicu.

Haško tužiteljstvo je na početku suđenja Vojislavu Šešelju poručilo da su se početkom 90-ih godina masovni zločini dogodili u sklopu ostvarivanja cilja kreiranja države pod srpskom dominacijom.

Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zajedničkoga zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva.

Vođa srpskih radikala, prema optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojba koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice.

Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenome 1991. Prema optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.

Ovo je prva optužnica koju je ICTY podigao za zločine počinjene na području Vojvodine. Šešelj je u pritvoru ICTY-ja od dobrovoljne predaje 24. veljače 2003., a na suđenju će se braniti sam. Po struci je pravnik. Suđenje će voditi tročlano vijeće u kojem su, uz predsjedajućeg francuskoga suca Jeana Claudea Antonettija i Belgijac Frederik Harhoff i Talijanka Flavia Lattanzi.