U Hrvatskoj je zakonom određeni minimum 18 radnih dana, a kolektivnim ugovorima se obično ugovara više od toga, dok je u EU minimalno trajanje godišnjeg odmora četiri tjedna

Najave da će se ulaskom u Europsku uniju Hrvati više odmarati, a manje raditi, sigurno vesele sve zaposlene. No, iako bi u prosjeku trebali dobiti nešto više dana plaćenog godišnjeg odmora te raditi manje sati tjedno, promjene neće biti drastične.

Pogotovo ako se uzmu u obzir najnovija istraživanja prema kojima su, što se odmora tiče, u najpovoljnijem položaju Francuzi koji rade 35 sati tjedno i imaju prosječno 39 dana plaćenog godišnjeg odmora.

»Prema Akcijskom planu koji je usvojila Vlada za Poglavlje 19, do kraja ove godine Hrvatska će potpuno preuzeti pravne stečevine Europske unije vezane uz socijalnu politiku i zapošljavanje, a tu spadaju i Direktiva o radnom vremenu te zakonski minimum plaćenog godišnjeg odmora«, pojasnila je državna tajnica za rad u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vera Babić. Istaknula je kako će, zapravo, više biti riječ o usklađivanju, budući da se na razini EU-a godišnji odmori određuju u tjednima.

»U Hrvatskoj je zakonom određeni minimum 18 radnih dana, a kolektivnim ugovorima se obično ugovara više od toga, dok je u EU minimalno trajanje godišnjeg odmora četiri tjedna«, kaže državna tajnica. Poslodavci u Hrvatskoj obično svojim radnicima na zakonom zajamčenih 18 dana godišnjeg dodaju slobodne dane za, na primjer, godine radnog staža i školsku spremu. Tako se, prema nekim podacima, hrvatski radnici, uključujući praznike, odmaraju godišnje više od 30, ponekad čak 37 dana.

Istraživanje koje je proveo portal MojPosao pokazalo je, međutim, da Hrvati imaju prosječno 23 dana godišnjeg odmora, ali da pritom neiskorišteno ostaje devet dana. Osim toga, više od polovice zaposlenih ne dobiva regres, a isto toliko ih nije zadovoljno brojem dana godišnjeg te bi htjeli dulji odmor. No, da mogu birati između povišice i slobodnih dana, radnici u Hrvatskoj radije bi izabrali povišicu nego slobodne dane. P

redsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da će ulaskom u EU hrvatskim radnicima, što se tiče radne satnice, biti bolje. Naime, radni tjedan u Hrvatskoj trenutačno ima 40 sati te maksimalno 10 prekovremenih radnih sati, dok je na razini EU-a određeno da radnici ukupno ne mogu raditi više od 48 sati tjedno.

»Najveći problem je stereotip, koji često i mi sami podržavamo, da su naši radnici lijeni i da ne vole raditi. Zanimljivo je da kad naš radnik ode u inozemstvo, jedan je od najcjenjenijih. To ne bi bilo moguće da nema radne navike. Prava je istina da ljudi u Hrvatskoj rade preko svake mjere«, rekao je Sever.

Tvrdi da u mnogim djelatnostima zaposlenici rade čitave dane, što se najbolje vidi po zahtjevima da trgovine rade nedjeljom. »Umjesto zalaganja da se stvari dovedu u normalu, mi cjelodnevni rad prihvaćamo kao nešto normalno«, naglašava Sever, zaključujući kako su mnogi radnici danas obitelj zamijenili poslom.