Rizik pokušaja samoubojstva 12 je puta veći kod depresivne djece

Iako se depresija najčešće smatra bolešću starijih osoba, od tog poremećaja raspoloženja nemalo pate djeca i adolescenti. Koliko je ozbiljno stanje, govore podaci da depresija predškolsku djecu zahvaća u 0,9 posto slučajeva, u ranoj školskoj dobi taj poremećaj raspoloženja koji već treba liječiti ima 1,9 posto djece te 4,7 posto adolescenata.

Prema riječima dr. Elizabete Radonjić, stručne voditeljice zagrebačkog centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Baštijanovoj ulici, dobna se granica već neko vrijeme smanjuje, pa se depresija već javlja i kod djece u nižim razredima osnovne škole i bez lijekova je nije moguće tretirati. Budući da se na godinu broj djece i mladih s duševnom bolešću ili poremećajem ponašanja povećava za 700, a dobna im se granica smanjuje, većinu djece s poremećajem mentalnog zdravlja čine osnovnoškolci.

U Centar, zasad jedini u Hrvatskoj, uz odrasle osobe, sve češće dolaze roditelji tražeći pomoć za svoju djecu. Mjesečno se u toj ustanovi obavi oko 400 pregleda, od čega se 20 posto njih odnosi na djecu i adolescente. Problem je što roditelji često ne primjećuju rane znakove depresije kod djece, pa je zato uloga škole, učitelja i nastavnika velika, kaže liječnica.

Dodaje da škola treba, osim obrazovne, preuzeti i zamjetniju odgojnu ulogu. To više što depresija ne mora uvijek izazivati tugu, pa će tako mirna djeca postati svadljiva i prkosna dok će se živahnija povući u sebe. Da bi se takvo dijete izliječilo, važno ga je na vrijeme odvesti stručnjaku jer postoji izravna veza depresije i samoubojstva.

Smatra se da čak 75 posto osoba koje počine samoubojstvo pripada nekoj od spomenutih skupina. Rizik pokušaja samoubojstva 12 je puta veći kod depresivne djece, a godišnja stopa samoubojstava, prema podacima za 2002., u Hrvatskoj u dobi od 15 do 19 godina je osam na 100.000 djece. Dodatna je poteškoća što Hrvatska za probleme mentalnog zdravlja djece ima samo 17 dječjih psihijatara, kaže dr. Radonjić, dodajući da zato roditelji trebaju pružati više brige i pažnje.

Zlostavljanje najkraći put do depresije

Uzroci depresije mogu biti poremećeni odnosi u obitelji. U Hrvatskoj je 25 posto djevojaka i 16 posto mladića doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja do 14 godine. Dvadeset posto njih je dobivalo batine, a sedam posto doživjelo i teške tjelesne ozljede. Emocionalno je bilo zlostavljano 30 posto mladih, a zlostavljana su djeca četiri puta češće depresivnija nego ona druga.

Znakovi: tuga, povučenost i osjećaj krivnje

Za dijagnozu bolesti među ostalim su prepoznatljivi znaci: tuga, plačljivost, razdražljivost, poremećaj apetita i spavanja, umor, osjećaj krivnje, bezvrijednosti i straha. Karakteristična je i odsutnost u mislima, zakazivanje u učenju, nesigurnost, razmišljanje o smrti te suicidalnost. Kao posljedica svega dijete ne sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima, zanemaruje osobnu higijenu, povlači se iz društva vršnjaka, ali i iz obitelji.