Vlasti u Sovjetskom Savezu puna su dva dana tajile nesreću

Ukrajina, ali i cijeli svijet danas se prisjećaju černobilske nuklearne katastrofe kada se 26. travnja 1986. godine dogodila eksplozija čiji su razmjeri i danas nesagledivi.

Od te kobne nedjelje, kada se zbog ljudske pogreške dogodila jedna od najvećih katastrofa koje pamtimo, prošlo je 22 godine.

U černobilskoj elektrani ispitivao se sustav hlađenja, koji je nakon nepune minute ispitivanja zatajio. Došlo je do eksplozije koja je rezultirala istjecanjem radioaktivnih tvari.

Radioaktivnost se SSSR-om proširila brzinom munje, a došla je i do granica Zapadnih zemalja.

Šveđani su prvi primjetili zračenje.

Vlasti u Sovjetskom Savez puna su dva dana tajile nesreću, dok je radioaktivnost sve više zahvaćala stanovništvo. Istjecanje radioaktivnih tvari zaustavljeno je tek deseti dan. Preostalo je čekati posljedice.

Mnogi vatrogasci i vojnici koji su sanirali mjesto katastrofe ubrzo su umrli, mnogi su oboljeli od teških bolesti, a broj osoba kojima je Černobil uništio zdravlje ni danas nije poznat.

Leukemija, rak pluća, bolsri srca i krvnih žila, te oštećenja živčanog sustava samo su neke bolesti s kojima se i danas bore tisuće ljudi.

Gotovo pola milijuna ljudi zbog katastrofe je preseljeno, većina se nikada nije ni vratila.

Prpjat, grad u kojem su živjeli zaposlenici elektrane grad je duhova, a ekonomske posljedice ove tragedije Ukrajina i Bjelorusija trpe i danas.

Černobilska elektrana zatvorena je, no diljem svijeta niču nove. Nadamo se kako niti jedna od njih neće biti nastavak Černobila.