Rekao je da je Izetbegović u pauzi pregovora u Ženevi u proljeće 1993. godine Tuđmanu predložio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj

U nastavku svjedočenja na suđenju šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu Miomir Žužul ustvrdio je da je na razvoj prilika u BiH u kritično vrijeme uvelike utjecala neodlučnost tadašnjeg bosanskog vodstva. 

"Samo dva dana nakon sporazuma o konfederaciji s Hrvatskom Alija Izetbegović potpisuje sličan sporazum s Radovanom Karadžićem, a da to nije spomenuo hrvatskoj strani. Radi se o sporazumu koji predviđa republike unutar unije BiH, a u sadržaju je zanimljivo da Izetbegović potpisuje mogućnost izdvajanje srpske strane nakon dvije godine", izjavio je Žužul. 

Rekao je da je Izetbegović u pauzi pregovora u Ženevi u proljeće 1993. godine Tuđmanu predložio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj. "Izetbegović je to sasvim izravno predložio, ali Tuđman nije prihvatio takav razgovor i moj je dojam bio da je iznenađen", objasnio je Žužul. 

Rekao je da su Slovenija i Hrvatska zagovarale konfederaciju prema uzoru na zemlje Beneluksa, ali Srbija i Crna Gora o tome nisu željele ni razgovarati nego su tražile još unitarniju Jugoslaviju, pa je bilo ključno što će reći Izetbegović i makedonski predsjednik Kiro Gligorov. "Oni su bili bliži stavu Beograda, a Izetbegović je u više navrata ponovio da je BiH spremna ostati i u toj krnjoj Jugoslaviji", rekao je Žužul.

 

 

Podsjetio je da je predsjednik Tuđman uputio poziv bosanskohercegovačkim Hrvatima da glasuju za nezavisnu BiH, da je priznao BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama te da je predlagao i zajedničko zapovjedništvo HVO-a i Armije BiH. Žužul je na kraju drugog dana svjedočenja također istaknuo da je Tuđman predlagao da HVO postane "integralni nedjeljivi dio snaga BiH".

 

Bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Tuđmana, veleposlanika u Ženevi i ministra vanjskih poslova tužiteljstvo će imati priliku protuispitivati 18. srpnja, prije ljetne pauze.